Da li je veštačka inteligencija (AI) podrška ili prepreka ostvarenju održivih ciljeva?

Foto: Shutterstock

Još pre nekoliko godina objavljena je sveobuhvatna studija u kojoj 10 međunarodnih istraživača predstavlja načine na koje veštačka inteligencija (AI) može uticati na postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG).

U pitanju je 17 UN globalnih ciljeva koji sažimaju 169 konkretnih ciljeva, međunarodno dogovorenih u Agendi 2030. Studija sistematski procenjuje i pozitivne i negativne uticaje najnovijeg napretka u veštačkoj inteligenciji u odnosu na ove pojedinačne faktore.

Istraživanje daje pregled relevantnih dokaza kako AI može delovati kao pokretač za 134 potcilja (79%) u svim SDG-ima, generalno kroz tehnološko poboljšanje.

Ono, navodi se, može omogućiti prevazilaženje određenih sadašnjih ograničenja. Međutim, 59 potciljeva (35%, takođe u svim SDG) može imati negativan uticaj od razvoja AI.

Za potrebe studije, AI podrazumeva svaku softversku tehnologiju sa najmanje jednom od sledećih mogućnosti: percepciju—uključujući audio, vizuelnu, tekstualnu i taktilnu (npr. prepoznavanje lica), donošenje odluka (npr. sistemi medicinske dijagnoze), predviđanje ( npr. vremenska prognoza), automatsko izdvajanje znanja i prepoznavanje obrazaca iz podataka (npr. otkrivanje lažnih vesti u društvenim medijima), interaktivna komunikacija (npr. društveni roboti ili botovi za ćaskanje) i logičko rezonovanje (npr. razvoj teorije iz pretpostavki), navodi sajt Odrzivost.rs.

AI pozitivno utiče na ostvarenje čak 82% ciljeva iz grupe društvenih ciljeva. Može biti pokretač za obezbeđivanje hrane, vode, zdravstvenih i energetskih usluga stanovništvu. Takođe, može da podrži sisteme sa niskim sadržajem ugljenika, na primer, time što pruža podatke za cirkularnu ekonomiju i pametne gradove koji efikasno koriste svoje resurse.

AI, takođe, može pomoći da se integrišu obnovljivi izvori energije tako što će omogućiti pametne mreže koje delimično odgovaraju potražnji za električnom energijom u vreme kada sunce sija i vetar duva.

Sa druge strane, može i negativno uticati na manji broj društvenih ciljeva (38%) i njihovo razmatranje je ključno. Mnogi od njih se odnose na to kako se tehnološka poboljšanja omogućena od strane AI mogu primeniti u zemljama sa različitim kulturnim vrednostima i bogatstvom.

Napredna AI tehnologija, istraživanje i dizajn proizvoda mogu zahtevati ogromne računarske resurse dostupne samo u velikim računarskim centrima. Ovi objekti imaju veoma visoke energetske potrebe i ugljenični otisak.

Na primer, aplikacije za kriptovalute, kao što je bitkoin, globalno koriste onoliko električne energije koliko i potražnja za električnom energijom nekih nacija čime ugrožavaju rezultate u sferi ciljeva 7 i 13. Neke procene sugerišu da bi ukupna potražnja za električnom energijom informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) mogla da zahteva do 20% globalne potražnje za električnom energijom do 2030. godine.

Zeleni rast IKT tehnologije je stoga od suštinskog značaja.

održivi ciljevi održivost ugljenični otisak veštačka inteligencija

Preporučeno

Beograd pokretač velikih promena u oblasti energetske efikasnosti

Beograd pokretač velikih promena u oblasti energetske efikasnosti

Oct. 02, 2025
Počela javna rasprava o zakonima koji donose čistiju proizvodnju i zdraviju životnu sredinu

Počela javna rasprava o zakonima koji donose čistiju proizvodnju i zdraviju životnu sredinu

Oct. 02, 2025
Švajcarski glečeri nestaju: U samo 10 godina nestala je četvrtina volumena leda

Švajcarski glečeri nestaju: U samo 10 godina nestala je četvrtina volumena leda

Oct. 01, 2025
Počela javna rasprava o zakonima iz oblasti zelene tranzicije Srbije

Počela javna rasprava o zakonima iz oblasti zelene tranzicije Srbije

Oct. 01, 2025
Ministarka Pavkov: Mladi pokazali da mogu da budu nosioci aktivnosti zaštite životne sredine

Ministarka Pavkov: Mladi pokazali da mogu da budu nosioci aktivnosti zaštite životne sredine

Sep. 30, 2025