Ekstremne vrućine u gradovima: Evo kako sprečiti toplotne zone da postanu smrtonosne

Foto: Shutterstock

Dok se smrtonosno zagrevanje širi Evropom, tri četvrtine njenih stanovnika oseća njegove sve ozbiljnije posledice.

Ono što se takođe primećuje jeste da su gradovi često vreliji od seoskih područja, a za to je kriv efekat urbanog ‘ostrvca‘ toplote.

Ovaj fenomen nastaje kada se toplota zarobi između visokih zgrada i apsorbuje se od strane asfalta i betona, čime se stvara svojevrsna termalna zamka.

Kada noć padne, ta akumulirana toplota se oslobađa, podižući temperature.

Po podacima Evropske službe za promene klime Kopernikus (C3S), oko tri četvrtine Evropljana živi u urbanim sredinama, a taj broj će se nastaviti povećavati.

Ovaj trend je naročito zabrinjavajuć jer veći gradovi doživljavaju intenzivniji stres usled visokih temperatura.

Centri poput Londona i Pariza često beleže temperature i do 4 stepena Celzijusa više noću u odnosu na okolna ruralna područja.

Ovi tzv. urbani “ostrvca” toplote ne samo da čine život neprijatnim, već i opasnim.

Ekstremno visoke temperature mogu prouzrokovati zdravstvene probleme poput toplotnog udara i respiratornih tegoba, istovremeno doprinosići i klimatskim promenama.

Studija Evropske unije je pokazala da je povećanje gradskih temperatura usled ovog efekta dovelo do čak 6.700 prevremenih smrtnih slučajeva tokom leta 2015. godine.

Ali šta uzrokuje ovu pojavu?

Prirodni pejzaži sa šumama i rekama ne zadržavaju toplotu na isti način kao urbani pejzaži ispunjeni asfaltom i betonom.

Gradovi su često izgrađeni od tamnih materijala koji lako apsorbuju svetlost i toplotu.

Nedostatak prirodne cirkulacije vazduha dodatno povećava temperaturu.

Srećom, postoje načini da se ublaže efekti ovih toplotnih “ostrvaca”.

Upotreba svetlijih materijala koji reflektuju sunčevu svetlost može pomoći da se smanje temperature.

Obojavanje krovova u belo i premazivanje puteva reflektujućim sivim premazom mogu biti deo rešenja.

Takođe, sadnja drveća u gradovima deluje kao prirodni klima uređaj, snižavajući temperature i pružajući hladovinu.

Uvođenje zelenih površina na krovovima i fasadama zgrada takođe može pomoći da se poveća prisustvo vegetacije, čak i u uslovima ograničenog prostora.

Smanjenje saobraćaja u gradovima, uvođenjem zona niskih emisija i promovisanjem javnog prevoza, može smanjiti zagađenje koje dodatno pojačava efekat toplotnih “ostrvaca”.

Dok Evropa beleži rekordne temperature tokom poslednjih talasa vrućine, važno je da se preduzmu održive mere kako bi se suzbili efekti ovog smrtonosnog zagrevanja.

Gradovi se suočavaju sa izazovima, ali i pružaju mogućnosti za inovaciju u borbi protiv toplotnih “ostrvaca”.

efekat ostrvca Evropa globalno zagrevanje gradovi klimatske promene sela toplotni udar zagađenje zdravstveni problemi

Preporučeno

NIS sa 144,5 miliona dinara podržava projekte zelene energije u lokalnim zajednicama

NIS sa 144,5 miliona dinara podržava projekte zelene energije u lokalnim zajednicama

Jul. 08, 2024
Najviši vrh Mont Everesta prepun smrznutog smeća: Čišćenje će trajati godinama

Najviši vrh Mont Everesta prepun smrznutog smeća: Čišćenje će trajati godinama

Jul. 08, 2024
Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Jul. 08, 2024
Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Jul. 08, 2024
Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Jul. 08, 2024