Veliki talas obnovljivih izvora stiže u BiH: Stručnjaci upozoravaju na moguća zagušenja sistema
U naredne četiri godine u elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine biće integrisano nekoliko hiljada megavata obnovljivih izvora električne energije sa godišnjom proizvodnjom od oko 3,5 teravat-sati.
Kako je za Fenu izjavio Edhem Bičakčić, ekspert za energetiku i počasni predsednik CIGRE BiH, to može potencijalno dovesti do zagušenja u elektroenergetskoj mreži i otežati upravljanje elektroenergetskim sistemom Bosne i Hercegovine.
Delimično rešenje za oba ova potencijalna problema Bičakčić vidi u značajnijem investiranju u prenosnu mrežu i baterijske sisteme za skladištenje električne energije.
„Baterijski sistemi se ugrađuju kod korisnika, ali i u prenosne i distributivne mreže. No i tu se javljaju problemi. U novim Tržišnim pravilima, koje je doneo Nezavisni operator sistema – NOS BiH u aprilu ove godine, kao tržišni učesnici uvedeni su sistemi za skladištenje električne energije, iz kojih su iz nepoznatih razloga isključene pumpne hidroelektrane. Time su u neravnopravan položaj stavljeni ostali oblici skladištenja energije, što je u suprotnosti sa Uredbom Evropske unije o unutrašnjem tržištu električne energije“, naveo je Bičakčić.
Sniženje satnih veleprodajnih cena tokom dana i sve veća pojava sati s negativnim cenama električne energije, prema njegovim rečima, svakako je podsticaj za razvoj tehnologija koje mogu iskoristiti takve cene i pomoći u uravnoteženju cena električne energije, poput pumpnih hidroelektrana, baterijskih sistema i drugih skladišta.
„Kao rešenje za probleme regulacije i zagušenja sistema u elektroenergetskom sistemu, NOS BiH smatra da se oni mogu neutralisati kroz integraciju baterijskih sistema za skladištenje električne energije. Pored benefita u regulaciji sistema, jasno je da će baterijski sistemi imati značajnu ulogu u otklanjanju zagušenja, skladištenjem električne energije u periodima sa povećanom proizvodnjom i smanjenom potrošnjom“, dodao je Bičakčić, prenosi Capital pisanje Fene.
Analize su pokazale da postoji mogućnost stvaranja značajnih prihoda od ugradnje baterijskih sistema, snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh, posebno kroz učešće na tržištu pomoćnih usluga – primarne, sekundarne i tercijarne regulacije.
Bičakčić je rekao da se upotreba skladištenja električne energije uz napredne tehnologije praćenja i upravljanja nameće kao novo tehnološko rešenje za održavanje pouzdanosti i stabilnosti savremenog elektroenergetskog sistema, te za pružanje pomoćnih usluga sistemu. Tome je dodao i korišćenje razlike u cenama na veleprodajnom tržištu (kupovina pri niskim cenama, skladištenje i prodaja pri višim cenama), odlaganje ulaganja u infrastrukturu, kao i mogućnost ostrvskog pogona.
Naveo je da moguće usluge zavise od lokacije u mreži i od korišćene tehnologije skladišta. Prilikom ulaganja u baterijski sistem, potrebno je planirati potencijalne usluge, kako bi se optimizovalo korišćenje skladišta, zadovoljili svi pogonski uslovi i maksimalizovali prihodi.
„Primena baterijskih sistema je možda najznačajnija i vrlo isplativa za elektroprivredne kompanije, kao energetske subjekte koji su veliki proizvođači i snabdevači, te se očekuje da imaju vodeću ulogu u realizaciji baterijskih sistema, jer poseduju pogodne lokacije za instalaciju, pri čemu je povrat investicije četiri godine“, zaključio je Bičakčić.
Preporučeno
Biometan kao šansa za energetsku nezavisnost Srbije
Bez objašnjenja blokirana milionska investicija u čistu energiju
Srbija dobija prvi bilateralni ekosistem za primenu EPR modela u sektoru pneumatika
Novi Pazar: U ekološke projekte uloženo oko 150 miliona