Najgora berba vina u prethodnih 62 godine: Klimatske promene glavni krivac

U 2023. godini, globalna vinska industrija suočila se sa nezapamćenom krizom jer je proizvodnja pala na najniži nivo od 1962. godine, prema izveštaju Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV).
Kao glavni uzrok izdvaja se klimatske promene, koje su pogoršale ekstremne vremenske uslove poput suša i požara, postavši najveći izazov za industriju.
Ovaj pad proizvodnje odjeknuo je kroz glavne vinske regione kako na severnoj, tako i na južnoj hemisferi, pri čemu je Evropska unija posebno pogođena, beležeći pad proizvodnje vina od 10% – drugi najniži obim od početka veka.
Italija, poznata po vinu, doživela je zastrašujući pad produktivnosti od 23%, što se pripisuje obilnim padavinama, poplavama i gradonosnim olujama u centralnim i južnim regionima, rezultirajući najmanjim obimom proizvodnje od 1950. godine.

Kriza je prešla granice Italije, pogađajući i druge evropske zemlje. Nemačka, Mađarska i Austrija zabeležile su padove od 3,8%, 2,1% i 6,5% respektivno, naglašavajući široku prirodu izazova.
Španija, suočena sa najnižom proizvodnjom od 1995. godine, osim sa klimatskim neprilikama, borila se i sa ozbiljnim nedostatkom vode, što je dovelo do proglašenja vanredne situacije zbog suše u Kataloniji.
Kako stručnjaci upozoravaju na mogućnost da se ponavljajuće suše postanu “nova normalnost” duž Mediterana do sredine veka bez odlučne akcije u borbi protiv klimatskih promena, vinska industrija suočava se sa neizvesnom budućnošću.
Usložnjeno opadajućom potrošnjom vina zbog povećanja cena i ekonomskih usporavanja, hitne mere su imperativ kako bi se sačuvala jedno od najcenjenijih pića na svetu.
Preporučeno

Beograd pokretač velikih promena u oblasti energetske efikasnosti

Počela javna rasprava o zakonima koji donose čistiju proizvodnju i zdraviju životnu sredinu

Švajcarski glečeri nestaju: U samo 10 godina nestala je četvrtina volumena leda

Počela javna rasprava o zakonima iz oblasti zelene tranzicije Srbije
