Ekološke posledice glečerskog otapanja: Početak “zelene tranzicije” u planinskim vodama
Planinski potoci koji se hrane glečerima prolaze kroz proces dubokih promena, prema naučnicima EPFL-a u radu koji se pojavio u časopisu Nature Geoscience.
Ova zaključka se temelje na ekspedicijama u najveće planinske lance sveta koje su sprovele članovi projekta Nestajanje glečera.
Mikrobiološki život će procvetati u planinskim potocima zbog kontinuiranog smanjenja glečera.
To je ono što tim naučnika sa EPFL-a i Univerziteta Charles, Prag, izveštava u radu objavljenom u časopisu Nature Geoscience.
Njihova posmatranja se baziraju na uzorcima prikupljenim iz 154 planinskih potoka širom sveta kao deo EPFL-ovog vođenog projekta Nestajanje glečera, koji finansira Fondacija NOMIS.
Planinski potoci koji se hrane glečerima su mutni, besni tokovi tokom leta.

Velike količine glečerske vode razbijaju stene i sedimente, dopuštajući vrlo malo svetlosti da dopre do korita potoka, dok niske temperature i sneg u drugim sezonama pružaju malo prilika za razvoj bogatog mikrobioma.
Ali, kako glečeri kopne pod uticajem globalnog zagrevanja, obim vode koja potiče iz glečera opada.
To znači da potoci postaju toplji, mirniji i bistriji, pružajući priliku algama i drugim mikroorganizmima da postanu obilni i da više doprinose lokalnim ciklusima ugljenika i hranljivih materija.
-Svedočimo procesu dubokih promena na nivou mikrobioma u ovim ekosistemima – ništa manje od “zelene tranzicije” zbog povećane primarne proizvodnje – kaže Tom Batin, redovni profesor u Laboratoriji za rečne ekosisteme EPFL-a (RIVER).
Preporučeno
Gasovod ispod Dunava: Strateški projekat koji povezuje Pančevo i Smederevo i podržava zelenu energiju
Potpisana mapa puta za saradnju u nuklearnoj energiji, počeli radovi na novoj elektrani
Počinje izgradnja vetroelektrane Jasikovo: Nordex isporučuje 11 turbina sa Anti-Icing sistemom
Srbija u prvoj fazi razvoja nuklearnog programa, prva elektrana moguća do 2040. godine