Da li znate kako da sortirate otpad od banane, a kako od čaja?
Iako u Srbiji još uvek nema striktnih podela kada je reč o odlaganju otpada u domaćinstvima, a kamoli kada pričamo o sortiranju organskih materija ili specijalnih materijala, nije na odmet znati nešto zanimljivo vezano za čajeve i pravilno sortiranje.
Važno je znati da ništa termički obrađeno ne ide u biootpad, kao ni bilo šta životinjskog porekla, ni naravno opušci. Ima tu i dosta detalja: recimo, kora od banane ide u biootpad, ali ne i nalepnica koja se na njoj nalazi – nju treba skinuti i staviti među mešani otpad.
U poslednje vreme, dilemu prave i kesice čaja. Kako se pokazalo u praksi, piše Index.hr, ekskluzivniji proizvođači će češće imati nereciklabilne ambalaže od plastičnih materijala – počev od kesice čaja pa do samog paketića u kojem je kesica, dok čajevi srednjeg cenovnog ranga u dosta slučajeva imaju jeftinije, ali i za okolinu manje štetne ambalaže – celulozu (ili 100% ili delimično).
Kako objašnjava Marina Matijević iz inicijative Ja, Bolji Građanin, nisu sve kesice čaja iste i oni koji “koketiraju” sa luksuzom često biraju plastiku, ili kombinaciju papira i plastike, tako da ni ta vrsta ambalaže ne može u biootpad.
Matijević dalje navodi da i izgled kesice može da prevari. Treba obratiti pažnju, jer neki proizvođači prave komercijalne kesice čaja od 100 posto celuloze – i one shodno tome mogu u biootpad, ali ista firma može posedovati “specijalnu” liniju za afiće i restorane, gde se kesice proizvode od neodrživih materijala.
“Moja definitivna preporuka su čajevi u rinfuzi koje je najbolje kupiti u većoj količini da u startu imate manje ambalaže. Proceđeni čaj može normalno u biootpad. Ali, ono na šta i tu treba treba paziti je da procedite čaj, izvadite iz šolje i bacite u biootpad pre nego što u napitak dodate šećer ili med, jer i taj čaj koji je bio u dodiru s medom, šećerom, limunom – ne bi smeo u biootpad”, tvrdi Marina.
Preporučeno
Srpski srednjoškolac putuje na Severni pol: Proglašeni pobednici međunarodnog projekta „Ledolomac znanja“
FBiH pokreće program solarnih panela za socijalno ugrožene – struja bi mogla biti gotovo besplatna
Srbija ulaže pola milijarde dinara u zaštitu prirode: Potpisano 39 ugovora za unapređenje zaštićenih područja
Država uložila više od 11 milijardi dinara u čistiji vazduh: Korist osetilo 1,8 miliona građana