Kako miris šuma može obeležiti promene u klimi?

Foto: Shutterstock

Istraživači sa Univerziteta u Lajpcigu, Instituta Leibniz za troposferska istraživanja (TROPOS) i Nemačkog centra za integrativna istraživanja biodiverziteta (iDiv) osporavaju uobičajeno shvatanje u novom istraživanju objavljenom u časopisu “Communications Earth & Environment“.

Suprotno prethodnim verovanjima, šumska staništa bogata vrstama emituju manje gasova u atmosferu u poređenju sa monokulturama.

Vođeni Dr. Anvarom Sanaeijem i profesorkom Aleksandrom Vaigelt, interdisciplinarni tim sugeriše da povećana biodiverziteta smanjuje emisiju biogenih hlapljivih organskih jedinjenja (BVOCs), izazivajući sumnje u vezi sa pretpostavkama o proizvodnji biomase.

BVOCs, od suštinskog značaja za regulaciju klime, formiraju biogene sekundarne organske aerosole koji utiču na kvalitet vazduha i klimu.

S’ obzirom na to da se očekuje da će globalne emisije BVOCs od vegetacije porasti usled klimatskih promena, istraživanje sugerše da bi veća biodiverziteta mogla pomoći ublažavanju tih efekata.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Profesor Hartmut Herman naglašava nesigurnosti u vezi sa uticajem BVOCs, ističući potrebu za dodatnim istraživanjem.

Istraživanje, sprovedeno na MyDiv eksperimentalnom mestu biodiverziteta drveća, ilustruje saradnju biologije, istraživanja klime i atmosferske hemije.

Profesorka Vaigelt naglašava važnost interdisciplinarnih pristupa u razumevanju kompleksnih interakcija između emisija biljaka, biodiverziteta i atmosfere.

Iako istraživanje izaziva ponovno razmatranje pretpostavki, tim priznaje potrebu za dubljim istraživanjem hipoteze o smanjenju stresa u staništima bogatim vrstama.

Dok se suočavamo sa izazovima klimatskih promena, ovo istraživanje podstiče holistički pristup ulozi biodiverziteta u procesima povezanim sa klimom.

Atmosferska hemija biodiverzitet Klimatske posledice klimatske promene Očuvanje šuma Šuma

Preporučeno

Kina ubrzava nuklearni program: Reaktori niču „industrijskom brzinom“

Kina ubrzava nuklearni program: Reaktori niču „industrijskom brzinom“

Feb. 12, 2026
Obnovljivi izvori i nuklearna energija do 2030. proizvodiće polovinu svetske struje

Obnovljivi izvori i nuklearna energija do 2030. proizvodiće polovinu svetske struje

Feb. 12, 2026
Spor oko rušenja tornjeva ponovo otvorio pitanje restartovanja nuklearnog reaktora Tijanž 1

Spor oko rušenja tornjeva ponovo otvorio pitanje restartovanja nuklearnog reaktora Tijanž 1

Feb. 11, 2026
EIB podržala projekte litijuma i grafita u Africi za zelenu tranziciju Evrope

EIB podržala projekte litijuma i grafita u Africi za zelenu tranziciju Evrope

Feb. 11, 2026
Januar peti najtopliji u istoriji merenja uprkos talasu hladnoće

Januar peti najtopliji u istoriji merenja uprkos talasu hladnoće

Feb. 11, 2026