AI i klimatske promene: Koje cene plaćamo za tehnološki napredak?

Foto: Shutterstock

Bez sumnje, veštačka inteligencija (AI) je postala neizostavni deo našeg svakodnevnog života, od asistenata kao što je ChatGPT do autonomnih automobila, sistema pametnog grejanja, medicinske dijagnostike i poslovne administracije.

Mlađe generacije su se brzo prilagodile korišćenju AI, postavljajući pitanje do koje granice će se ova tehnologija infiltrirati u sve segmente društvenog života.

Međutim, uprkos svim koristima koje AI donosi, postavlja se ozbiljno pitanje o energetskoj potrošnji.

Istraživanja stručnjaka pokazuju da veštačka inteligencija zahteva znatnu količinu energije, a to postavlja izazove u kontekstu dekarbonizacije i očuvanja okoline.

Tim naučnika iz Amsterdama je utvrdio da potrošnja energije AI sistema može biti čak jednaka potrošnji cele države.

Centri za obradu podataka već sada čine 4-5% svetske potrošnje električne energije, a očekuje se da će taj procenat rasti i doseći čak 30% u narednim godinama.

Ova potrošnja energije nije samo posledica uobičajenih računara i telefona, već i AI sistema koji koriste napredne grafičke kartice.

Da bismo stvorili i obučili AI modele, potrebno je ogromno računskih resursa.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Na primer, za trening AI modela potrebno je više stotina grafičkih kartica koje troše oko 1.000 vati svaka.

To je usporedivo sa potrošnjom energije rerne u kuhinji, a ceo proces treninga traje nedeljama.

Kako bismo smanjili ovu potrošnju, naučnici rade na redukovanju računskih zahteva AI sistema, a tehnološke kompanije takođe ulažu napore u efikasnost AI algoritama.

Međutim, očekivanje značajnih pomaka u smanjenju potrošnje energije zahtevaće nekoliko godina.

Napomena da visoka potrošnja energije nije ograničena samo na trening AI modela.

Tokom korišćenja, AI sistemi kao što je ChatGPT i dalje troše znatne količine električne energije.

Na primer, bot kao ChatGPT može dnevno potrošiti čak 564 megavat-časova struje.

Google, koji pretražuje ogroman broj upita svakog dana, razmatra uvođenje AI u svoje pretrage.

To bi značilo dodatno opterećenje na energetski sektor.

Iako se pomenuta potrošnja energije može činiti kao ekstremni scenario, potrebno je razmisliti o održivosti i potencijalnim rešenjima kako bi se osiguralo da AI bude resursno efikasnija u budućnosti.

AI Energetska potrošnja klimatske promene održivost Tehnološki napredak veštačka inteligencija

Preporučeno

Zašto Kina masovno gradi termoelektrane uprkos bumu obnovljivih izvora?

Zašto Kina masovno gradi termoelektrane uprkos bumu obnovljivih izvora?

Feb. 03, 2026
Srbija pozvala Francusku na tehničku saradnju u razvoju nuklearnog programa

Srbija pozvala Francusku na tehničku saradnju u razvoju nuklearnog programa

Feb. 03, 2026
Evropsko tržište skladištenja energije na prekretnici: Snažan rast, ali i ozbiljne prepreke

Evropsko tržište skladištenja energije na prekretnici: Snažan rast, ali i ozbiljne prepreke

Jan. 30, 2026
Uzbekistan i Rusija ubrzavaju realizaciju strateškog projekta nuklearne energetike

Uzbekistan i Rusija ubrzavaju realizaciju strateškog projekta nuklearne energetike

Jan. 30, 2026
Pacifičko „ostrvo otpada“ raste nezaustavljivo, kopno još u gorem stanju

Pacifičko „ostrvo otpada“ raste nezaustavljivo, kopno još u gorem stanju

Jan. 30, 2026