Projekat 2025: Koje je ekološke mere Tramp ukinuo za mesec dana i šta sledi?

Pixabay

Tramp je ‘izbrisao klimatske akcije’ unutar federalnih agencija i dao zeleno svetlo velikim zagađivačima.

Mesec dana nakon početka svog drugog mandata kao predsednik SAD, Donald Tramp ubrzano vodi svoju zemlju u klimatski haos.

Pored povlačenja iz globalnog Pariskog sporazuma, Tramp je izdao niz izvršnih naredbi sa ozbiljnim posledicama po planetu i ljudski život. Ukida finansiranje klimatskih naučnih istraživanja, briše ključne informacije sa vladinih veb-stranica i ublažava propise za naftne i gasne kompanije.

„Povratak Donalda Trampa na vlast nije samo osveta – to je brisanje klimatskih akcija brzinom kakvu nikada ranije nismo videli“, navodi platforma za klimatske akcije We Don’t Have Time. „Za samo tri nedelje, njegova administracija je pokrenula totalni rat protiv nauke, zaštite životne sredine i čak osnovnih činjenica.“

Teško je pratiti sve promene, ali one nisu slučajne – mnoge su predviđene u dokumentu Project 2025, koji takođe daje naznake šta se može očekivati u budućnosti, piše Juronjuz grin.

Šta je Project 2025 i šta govori o klimatskim promenama?

Reč je o dokumentu od 900 stranica, svojevrsnoj listi političkih želja za stvaranje ultrakonzervativnog društva, koji je 2023. godine sastavio uticajni desničarski think-tank Heritage Foundation.

Iako se Trump tokom kampanje distancirao od ovog plana, već je preduzeo mnoge od njegovih predloženih koraka. Analiza CNN-a iz januara pokazala je da je više od dve trećine od 53 izvršne naredbe koje je Trump doneo u prvoj nedelji vlasti u skladu s preporukama iz dokumenta Mandate for Leadership, koji je deo Project 2025.

Povezanost između think-tank organizacija i političkih partija posebno je izražena u slučaju Heritage Foundation i Republikanske stranke Donalda Trampa, piše Zakari Albert, profesor političkih nauka na univerzitetu Brandeis.

Ovo je zabrinjavajuće iz klimatske perspektive. Klimatske promene se u Mandate for Leadership pominju više od 50 puta, često kao „radikalan prioritet“ Bajdenove administracije koji treba eliminisati.

Ako bi se sve energetske i ekološke politike iz ovog dokumenta ostvarile, emisije štetnih gasova u SAD bi do 2030. porasle za 2,7 milijardi tona u odnosu na sadašnju putanju, što je jednako ukupnim godišnjim emisijama Indije.

Koje je klimatske mere Tramp do sada ukinuo?

Prvog dana povratka na vlast (20. januara), Tramp je proglasio vanredno energetsko stanje, optužujući Bajdena za „neadekvatnu“ energetsku politiku koja, kako tvrdi, povećava cene za Amerikance.

Njegov novi moto je: „Buši, samo buši“, što odgovara zahtevu iz Project 2025 da se „zaustavi rat protiv nafte i prirodnog gasa“. Tramp je odmah ukinuo zaštitu koja je ograničavala eksploataciju fosilnih goriva na Aljasci i u priobalnim vodama.

Osim povlačenja iz Pariskog sporazuma i proglašenja „energetske krize“, izdao je niz drugih ekoloških izvršnih naredbi.

Pod sloganom „oslobađanje američke energije“, ukinuo je desetine programa vezanih za čistu energiju, zaštitu šuma, ekološku pravdu i migracije izazvane klimatskim promenama. Takođe je raspustio American Climate Corps, nacionalni program klimatske službe koji je osnovala Bidenova administracija.

Naučne agencije pod vladinom kontrolom takođe su pogođene. Zvaničnici Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), koja pruža naučne podatke o vremenu, klimi i okeanima, dobili su spisak izraza koji bi mogli prekršiti Trampove nove direktive. Među njima su „klimatske promene“, „zagađenje“ i „prirodni resursi“, otkrio je NPR.

Jezik vezan za klimatske promene briše se i sa zvaničnih vladinih veb-stranica. Zaposleni u Ministarstvu poljoprivrede (USDA) su, prema internim mejlovima koje je Politico dobio prošlog meseca, dobili nalog da izbrišu stranice koje pominju klimatske promene.

Ovo podseća na Trampovu prvu administraciju, kada su vladini sajtovi već bili očišćeni od termina vezanih za klimatske promene.

Ali ovaj put, uz podršku Project 2025, mere bi mogle biti još radikalnije.

Šta sledi?

Plan Project 2025 predviđa dodatna smanjenja u NOAA, koju dokument naziva „jednim od glavnih pokretača industrije klimatske panike“. Predlaže njeno razbijanje i smanjenje, kao i prebacivanje meteoroloških usluga u privatni sektor.

Stručnjaci upozoravaju da bi gašenje NOAA podataka, koji služe za vremenske prognoze, upozorenja na šumske požare i praćenje uragana, moglo imati smrtonosne posledice.

„U svetu gde su ekstremni vremenski događaji sve češći i ozbiljniji, ne mogu da zamislim ništa gore od uništavanja ove naučne institucije“, izjavio je Huan Deklet-Bareto iz Unije zabrinutih naučnika (Union of Concerned Scientists).

„Ako predsednik Tramp nastavi s uništavanjem NOAA, ugroziće pristup životno važnim informacijama za većinu ljudi, dok će samo bogati moći da priušte privatne izvore podataka.“

Organizacija We Don’t Have Time predviđa još mnogo sličnih akcija. Očekuje da će NASA-in sektor za istraživanje Zemlje biti finansijski isečen ili cenzurisan, što bi dodatno ograničilo dostupnost klimatskih podataka.

Postoji i bojazan da će biti doneti novi zakoni koji kriminalizuju proteste protiv projekata vezanih za fosilna goriva, što bi ozbiljno ugrozilo klimatski aktivizam.

Donald Tramp fosilna goriva Klimatske akcije

Preporučeno

Potpisan ugovor za unapređenje otpornosti šuma u Srbiji kroz projekat “FOREST Invest”

Potpisan ugovor za unapređenje otpornosti šuma u Srbiji kroz projekat “FOREST Invest”

Feb. 21, 2025
Novi električni automobil brenda Dačija će koštati manje od 18.000 evra

Novi električni automobil brenda Dačija će koštati manje od 18.000 evra

Feb. 21, 2025
ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE: Vlada Srbije usvojila plan prevencije stvaranja otpada

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE: Vlada Srbije usvojila plan prevencije stvaranja otpada

Feb. 21, 2025
Lulina klimatska kontradikcija: Da li Brazil odustaje od zaštite Amazonije?

Lulina klimatska kontradikcija: Da li Brazil odustaje od zaštite Amazonije?

Feb. 20, 2025
Na više od 7.000 hektara na obroncima Homoljskih planina gradiće se vetroelektrana Ziman snage 180 MW

Na više od 7.000 hektara na obroncima Homoljskih planina gradiće se vetroelektrana Ziman snage 180 MW

Feb. 20, 2025