Kako sve veća potražnja za gumom dovodi do gubitka tropskih šuma?

Foto: Shutterstock

U srcu centralnog Kambodža, nekadašnji procvetali rezervat divljih životinja Beng Per sada leži u ruševinama, žrtva nekontrolisanog iskorišćavanja.

Odluka vlade da preda ovu dragocenu zemlju politički povezanoj lokalnoj plantažnoj kompaniji radi uzgajanja gume pokazala se katastrofalnom.

Posledica: slonovi su nestali, drveće posečeno, ostavljajući iza sebe ekološku katastrofu.

Prolazak kroz Zapadnu Afriku otkriva sličnu priču o ekološkom propadanju.

Socfin, luksemburški gigant na polju plantaža, optužen je za krčenje šuma i raseljavanje autohtonih zajednica u Nigeriji i Gani.

Proteklih nedelja pojavile su se optužbe koje razotkrivaju stazu ekološkog uništenja i ljudske patnje za sobom njegovih plantaža gume.

Okrećući pažnju ka indonežanskom ostrvu Sumatra, zelena inicijativa koju predvode multinacionalne kompanije Michelin i lokalna šumska kompanija došla je pod lupu.

Neverovatnih 95 miliona dolara prikupljeno je putem zelenih investicionih obveznica uz obećanje pošumljavanja golih površina gumom.

Međutim, uznemirujući izveštaj nevladine organizacije Mighty Earth otkrio je zabrinjavajuću stvarnost.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Veći deo plantaže, navodno namenjene ekološkom obnavljanju, ustrojen je na zemljištu sa kojeg su prirodne šume nedavno nemilosrdno uklonjene od strane podružnice lokalne kompanije.

Ove priče ukazuju na uznemirujući globalni trend u kojem korporacije, koristeći ekonomsku moć, eksploatišu prirodne resurse bez skrupulozne brige o očuvanju životne sredine, ili pravima autohtonih zajednica.

Žrtve se gomilaju – od uništenja nekada procvetalih ekosistema do raseljavanja zajednica koje su zavisile od ovih zemljišta.

Dok potraga za profitom gazduje nad ekološkim svetilištima, hitna pitanja o korporativnoj odgovornosti i održivim praksama zahtevaju odgovore.

Slonovi možda jesu nestali, ali odjek njihovog nestanka odjekuje kroz opustošene pejzaže, pozivajući na obračun sa pravim troškom nekontrolisanog razvoja.

Autohtone zajednice ekološka katastrofa Korporativna odgovornost prirodni resursi Zloupotreba zemljišta

Preporučeno

Novi vetroparkovi stižu u Srbiju: Kineski gigant ulaže direktno u domaće projekte

Novi vetroparkovi stižu u Srbiju: Kineski gigant ulaže direktno u domaće projekte

Sep. 23, 2026
Bacimo ga za nekoliko sekundi, a ostaje godinama: Svaki deveti komad otpada u vodi je opušak

Bacimo ga za nekoliko sekundi, a ostaje godinama: Svaki deveti komad otpada u vodi je opušak

Sep. 23, 2026
Robot manji od spajalice sada leti 450 odsto brže: Može da napravi 10 salta za samo 11 sekundi

Robot manji od spajalice sada leti 450 odsto brže: Može da napravi 10 salta za samo 11 sekundi

Sep. 23, 2026
Nova solarna elektrana stiže u Banat: Investicija teška skoro 90 miliona dinara

Nova solarna elektrana stiže u Banat: Investicija teška skoro 90 miliona dinara

Sep. 22, 2026
Srbija emitovala 296.000 tona metana: Otpad i poljoprivreda najveći izvori

Srbija emitovala 296.000 tona metana: Otpad i poljoprivreda najveći izvori

Sep. 22, 2026