Kako sve veća potražnja za gumom dovodi do gubitka tropskih šuma?

Foto: Shutterstock

U srcu centralnog Kambodža, nekadašnji procvetali rezervat divljih životinja Beng Per sada leži u ruševinama, žrtva nekontrolisanog iskorišćavanja.

Odluka vlade da preda ovu dragocenu zemlju politički povezanoj lokalnoj plantažnoj kompaniji radi uzgajanja gume pokazala se katastrofalnom.

Posledica: slonovi su nestali, drveće posečeno, ostavljajući iza sebe ekološku katastrofu.

Prolazak kroz Zapadnu Afriku otkriva sličnu priču o ekološkom propadanju.

Socfin, luksemburški gigant na polju plantaža, optužen je za krčenje šuma i raseljavanje autohtonih zajednica u Nigeriji i Gani.

Proteklih nedelja pojavile su se optužbe koje razotkrivaju stazu ekološkog uništenja i ljudske patnje za sobom njegovih plantaža gume.

Okrećući pažnju ka indonežanskom ostrvu Sumatra, zelena inicijativa koju predvode multinacionalne kompanije Michelin i lokalna šumska kompanija došla je pod lupu.

Neverovatnih 95 miliona dolara prikupljeno je putem zelenih investicionih obveznica uz obećanje pošumljavanja golih površina gumom.

Međutim, uznemirujući izveštaj nevladine organizacije Mighty Earth otkrio je zabrinjavajuću stvarnost.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Veći deo plantaže, navodno namenjene ekološkom obnavljanju, ustrojen je na zemljištu sa kojeg su prirodne šume nedavno nemilosrdno uklonjene od strane podružnice lokalne kompanije.

Ove priče ukazuju na uznemirujući globalni trend u kojem korporacije, koristeći ekonomsku moć, eksploatišu prirodne resurse bez skrupulozne brige o očuvanju životne sredine, ili pravima autohtonih zajednica.

Žrtve se gomilaju – od uništenja nekada procvetalih ekosistema do raseljavanja zajednica koje su zavisile od ovih zemljišta.

Dok potraga za profitom gazduje nad ekološkim svetilištima, hitna pitanja o korporativnoj odgovornosti i održivim praksama zahtevaju odgovore.

Slonovi možda jesu nestali, ali odjek njihovog nestanka odjekuje kroz opustošene pejzaže, pozivajući na obračun sa pravim troškom nekontrolisanog razvoja.

Autohtone zajednice ekološka katastrofa Korporativna odgovornost prirodni resursi Zloupotreba zemljišta

Preporučeno

CBAM menja pravila igre: Energetska tranzicija postaje pitanje opstanka srpske privrede

CBAM menja pravila igre: Energetska tranzicija postaje pitanje opstanka srpske privrede

Mar. 05, 2026
Klimatske promene Srbiju koštale 12 milijardi evra: Najteže posledice u vodnim resursima

Klimatske promene Srbiju koštale 12 milijardi evra: Najteže posledice u vodnim resursima

Mar. 05, 2026
Zeleno svetlo za vetroelektranu Banat 2 kod Alibunara: Planirano do 25 turbina i snaga od 140 megavata

Zeleno svetlo za vetroelektranu Banat 2 kod Alibunara: Planirano do 25 turbina i snaga od 140 megavata

Mar. 05, 2026
Evropa u 2025. izgradila 19,1 GW novih vetroelektrana i investirala 45 milijardi evra u buduće projekte

Evropa u 2025. izgradila 19,1 GW novih vetroelektrana i investirala 45 milijardi evra u buduće projekte

Feb. 27, 2026
Kinezi razvili ekološku bateriju koja u teoriji može trajati vekovima

Kinezi razvili ekološku bateriju koja u teoriji može trajati vekovima

Feb. 27, 2026