Kako sve veća potražnja za gumom dovodi do gubitka tropskih šuma?

Foto: Shutterstock

U srcu centralnog Kambodža, nekadašnji procvetali rezervat divljih životinja Beng Per sada leži u ruševinama, žrtva nekontrolisanog iskorišćavanja.

Odluka vlade da preda ovu dragocenu zemlju politički povezanoj lokalnoj plantažnoj kompaniji radi uzgajanja gume pokazala se katastrofalnom.

Posledica: slonovi su nestali, drveće posečeno, ostavljajući iza sebe ekološku katastrofu.

Prolazak kroz Zapadnu Afriku otkriva sličnu priču o ekološkom propadanju.

Socfin, luksemburški gigant na polju plantaža, optužen je za krčenje šuma i raseljavanje autohtonih zajednica u Nigeriji i Gani.

Proteklih nedelja pojavile su se optužbe koje razotkrivaju stazu ekološkog uništenja i ljudske patnje za sobom njegovih plantaža gume.

Okrećući pažnju ka indonežanskom ostrvu Sumatra, zelena inicijativa koju predvode multinacionalne kompanije Michelin i lokalna šumska kompanija došla je pod lupu.

Neverovatnih 95 miliona dolara prikupljeno je putem zelenih investicionih obveznica uz obećanje pošumljavanja golih površina gumom.

Međutim, uznemirujući izveštaj nevladine organizacije Mighty Earth otkrio je zabrinjavajuću stvarnost.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Veći deo plantaže, navodno namenjene ekološkom obnavljanju, ustrojen je na zemljištu sa kojeg su prirodne šume nedavno nemilosrdno uklonjene od strane podružnice lokalne kompanije.

Ove priče ukazuju na uznemirujući globalni trend u kojem korporacije, koristeći ekonomsku moć, eksploatišu prirodne resurse bez skrupulozne brige o očuvanju životne sredine, ili pravima autohtonih zajednica.

Žrtve se gomilaju – od uništenja nekada procvetalih ekosistema do raseljavanja zajednica koje su zavisile od ovih zemljišta.

Dok potraga za profitom gazduje nad ekološkim svetilištima, hitna pitanja o korporativnoj odgovornosti i održivim praksama zahtevaju odgovore.

Slonovi možda jesu nestali, ali odjek njihovog nestanka odjekuje kroz opustošene pejzaže, pozivajući na obračun sa pravim troškom nekontrolisanog razvoja.

Autohtone zajednice ekološka katastrofa Korporativna odgovornost prirodni resursi Zloupotreba zemljišta

Preporučeno

Bio je na ivici nestanka, sada stižu sjajne vesti: Najteži papagaj na svetu oborio rekord posle 75 godina

Bio je na ivici nestanka, sada stižu sjajne vesti: Najteži papagaj na svetu oborio rekord posle 75 godina

Sep. 02, 2026
Pre 9.000 godina ovde su ljudi već obrađivali metal: Arheolozi pronašli radionicu koja menja pogled na praistoriju

Pre 9.000 godina ovde su ljudi već obrađivali metal: Arheolozi pronašli radionicu koja menja pogled na praistoriju

Sep. 02, 2026
Zelene energije imaju i previše: Problem više nisu solarni paneli, već gde sa svom tom strujom

Zelene energije imaju i previše: Problem više nisu solarni paneli, već gde sa svom tom strujom

Sep. 02, 2026
Srbija pokreće novu digitalnu inicijativu: Veštačka inteligencija i transfer tehnologije povezaće desetine zemalja

Srbija pokreće novu digitalnu inicijativu: Veštačka inteligencija i transfer tehnologije povezaće desetine zemalja

Sep. 01, 2026
Ekološka katastrofa u Jadranu: Vrućina i manjak kiseonika uništili 90 odsto dagnji

Ekološka katastrofa u Jadranu: Vrućina i manjak kiseonika uništili 90 odsto dagnji

Sep. 01, 2026