Klimatske promene najteže pogađaju najsiromašnije

Svetski lideri trebalo bi da počnu da gledaju na klimatske akcije isto kao i na borbu protiv siromaštva.
Gotovo 80 odsto najsiromašnijih ljudi na svetu, odnosno oko 900 miliona, direktno je izloženo klimatskim opasnostima koje dodatno pogoršava globalno zagrevanje, stvarajući dvostruki i duboko nejednak teret, upozorili su u petak Ujedinjene nacije.
Niko nije imun na sve češće i snažnije efekte klimatskih promena, poput suša, poplava, toplotnih talasa i zagađenja vazduha, ali najsirmašniji među nama suočavaju se s njima na najteži način, rekao je za AFP Haolijang Sju, vršilac dužnosti administratora Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
On je dodao da smatra da će COP30, samit UN-a o klimi koji će se u novembru održati u Brazilu, biti ključni trenutak da svetski lideri počnu da gledaju na klimatske akcije i kao na akcije protiv siromaštva.
Prema godišnjoj studiji koju su objavili UNDP i Oksfordska inicijativa za siromaštvo i ljudski razvoj, 1,1 milijarda ljudi – odnosno oko 18 odsto od 6,3 milijarde stanovnika iz 109 analiziranih zemalja – živi u akutnom višedimenzionalnom siromaštvu. Podaci su zasnovani na faktorima poput smrtnosti odojčadi, pristupa stanovanju, sanitarnim uslovima, električnoj energiji i obrazovanju.
Polovina tih ljudi su maloletnici.
Jedan primer takvog ekstremnog siromaštva naveden je u izveštaju kroz priču Rikarda, člana autohtone zajednice Gvarani. On živi u blizini Santa Kruza de la Sjere, najvećeg bolivijskog grada.
Rikardo radi kao nadničar i ima skromna primanja, a malu porodičnu kuću deli sa još 18 ljudi, među kojima su i njegova deca, roditelji i šira porodica. Kuća ima samo jedno kupatilo i kuhinju na drva i ugalj, a nijedno dete ne pohađa školu. Njihovi životi, navodi se, odražavaju višedimenzionalnu stvarnost siromaštva.
Dve regije posebno pogođene velikim siromaštvom su podsaharska Afrika i Južna Azija, a obe su izuzetno osetljive na klimatske promene.
U izveštaju se ističe povezanost siromaštva i izloženosti ekološkim rizicima – ekstremnim vrućinama, suši, poplavama i zagađenju vazduha.
Siromašna domaćinstva posebno su ranjiva jer mnoga zavise od sektora poljoprivrede i neformalnog rada. Kada se klimatske opasnosti preklapaju ili ponavljaju, one pogoršavaju postojeće oblike siromaštva i deprivacije.
Prema podacima, 887 miliona ljudi (oko 79 odsto siromašne populacije) direktno je izloženo barem jednoj od navedenih pretnji: 608 miliona ljudi trpi ekstremne vrućine, 577 miliona pogođeno je zagađenjem, 465 miliona ugroženo je poplavama, a 207 miliona sušama.
Oko 651 milion ljudi izloženo je dvema klimatskim opasnostima, 309 miliona trima ili četiri, dok je 11 miliona siromašnih u samo jednoj godini iskusilo sve četiri vrste klimatskih rizika.
U izveštaju stoji da su istovremena izloženost siromaštvu i klimatskim katastrofama globalni problem, koji ugrožava razvoj i napredak čovečanstva.
Dok je Južna Azija ostvarila određeni napredak u borbi protiv siromaštva, čak 99,1 odsto siromašnog stanovništva izloženo je barem jednoj klimatskoj pretnji.
Regija, navodi se, mora ponovo definisati put razvoja, koji će uravnotežiti smanjenje siromaštva i inovativne klimatske akcije.
Kako se površina Zemlje brzo zagreva, situacija će se verovatno dodatno pogoršati, a stručnjaci upozoravaju da će zemlje koje su danas najsiromašnije u budućnosti biti najviše pogođene rastom temperatura.
Zaključak izveštaja UNDP-a glasi: reakcija na preklapajuće rizike mora dati prioritet i ljudima i planeti – i, što je najvažnije, potrebno je odmah preći sa prepoznavanja problema na konkretno i brzo delovanje.
Preporučeno

Otvoreni sajmovi energetike i zaštite životne sredine na Beogradskom sajmu

Javni pozivi za subvencije za energetsku sanaciju domaćinstava u naredna dva meseca

Evropska unija planira strože mere za kontrolu cena emisija ugljenika u sistemu ETS2

Inženjer EPS Ljiljana Velimirović dobitnica priznanja Liderka održive energetike 2025
