Najstariji i najuspešniji međunarodni ugovor puni 38 godina: Bez njega situacija bi danas bila mnogo gora!

Kigalijski amandman mogao bi omogućiti smanjenje zagrevanja Zemljine atmosfere za čak jedan Celzijusov stepen do kraja veka, ako bude univerzalno ratifikovan.
Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja, nezamenljivog štita našeg planeta, ove godine se obeležava pod temom „Ozon za život“, u okviru koje naučnici naglašavaju da je ograničavanje porasta globalnih temperatura moguće ako se ubrza klimatsko delovanje. Tim povodom, Sekretarijat za ozon Montrealskog protokola pozvao je sve da se pridruže obeležavanju Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja, ali i globalnog uspeha i budućeg potencijala Montrealskog protokola. Montrealski protokol predstavlja primer najuspešnijeg međunarodnog sporazuma koji je pokrenuo i omogućio spasavanje ozonskog sloja od negativnih posledica ljudskog delovanja i prekretnicu u ostvarivanju globalnih ciljeva u zaštiti životne sredine.
Radi se o najstarijem i najuspešnijem međunarodnom sporazumu u oblasti zaštite životne sredine, koji je ratifikovalo 198 država (sve članice UN-a), a ove godine, 16. septembra, obeležava se njegova 38. godišnjica, istakli su iz Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije.
Prema procenama UN-a, tokom sprovođenja Montrealskog protokola, potrošnja supstanci koje oštećuju ozonski sloj smanjena je za 98 posto, a sprečeno je oko milion slučajeva raka kože i desetine miliona slučajeva katarakte.
Bez primene Montrealskog protokola, oštećenje ozonskog sloja bilo bi deset puta veće nego danas, naglasili su iz Ministarstva. Naučnici u okviru ovogodišnje teme „Ozon za život“ ponovo naglašavaju da se i dalje ide ka porastu globalnih temperatura za 1,5 °C iznad predindustrijskih nivoa, sa razornim posledicama, ali i da je njihovo ograničavanje još uvek moguće ako se ubrza klimatsko delovanje.
Supstance koje uništavaju ozonski sloj u atmosferi su izuzetno postojane, zbog čega njihova koncentracija u stratosferi sporo opada, pa se potpuna uspostava prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja predviđa tek oko 2050. godine.
Zbog toga se vlade pozivaju da u potpunosti ratifikuju i primene Kigalijski amandman Montrealskog protokola, kojim bi se obavezale na postupno smanjenje hidrofluorougljikovodika, HFC-a, snažnih gasova staklene bašte koji se prvenstveno koriste u tehnologijama hlađenja. Takođe, pozivaju se da tu obavezu uključe u nove nacionalne klimatske planove ili nacionalno određene doprinose, koji moraju biti u skladu sa ograničavanjem porasta globalne temperature na 1,5 °C i obuhvatiti sve sektore i gasove staklene bašte, uključujući HFC-e.
Kigalijski amandman, koji je prihvatila i Hrvatska, mogao bi omogućiti smanjenje zagrevanja Zemljine atmosfere za čak jedan Celzijusov stepen do kraja veka, ukoliko bude univerzalno ratifikovan, u potpunosti primenjen i ukoliko uključuje mere energetske efikasnosti.
Zahvaljujući Nacionalnom programu za ukidanje potrošnje supstanci koje oštećuju ozonski sloj, sprovedeni su brojni projekti, a Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i ove godine najavio je programe sufinansiranja vredne 128 miliona evra, sa fokusom na zelenu tranziciju i održivi razvoj.
Novčana sredstva namenjena su jedinicama lokalne samouprave, kompanijama i građanima, a obuhvatiće programe za čišći transport (nabavka vozila i punionica), solarne elektrane na porodičnim kućama, kao i druge projekte poput upravljanja otpadom i obnovljivih izvora energije, rekli su Hini iz Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije.
Preporučeno

Srbija ima novog stanovnika: Otkrivena nova vrsta vilinog konjica

Ekstremno vreme tokom leta 2025. koštalo Evropu 43 milijarde evra!

Maske korišćene tokom pandemije ostavile hemijsku tempiranu bombu

Konferencija posvećena energiji iz obnovljivih izvora 17. i 18. septembra u Vrdniku
