Oluje i poplave pogodile više od 400.000 ljudi u Evropi

Velike oluje i poplave koje su pogodile Evropu prošle godine odnele su najmanje 335 života i uticale na 413.000 ljudi, a procenjuje se da su uzrokovale štetu od 18 milijardi evra, navodi se u izveštaju o stanju klime u Evropi koji su objavili evropska služba za klimu Kopernikus i Svetska meteorološka organizacija.
U Evropi su prošle godine bile najveće poplave od 2013, a na gotovo trećini rečnih mreža premašen je visoki prag poplava, dok je na 12 odsto premašen teški prag poplava.
Prošla godina je bila najtoplija u Evropi, sa rekordno visokim temperaturama zabeleženim na gotovo polovini kontinenta.
Autori analize ukazuju na veliki kontrast između ekstremno suvih i toplih vremenskih uslova na istoku i toplih ali vlažnih uslova na zapadu, gde je prošla godina bila među 10 najkišovitijih godina od 1950.
“Ovaj izveštaj ističe da je Evropa kontinent koji se najbrže zagreva i doživljava ozbiljne uticaje ekstremnih vremenskih i klimatskih promena. Svaki dodatni delić stepena porasta temperature bitan je jer naglašava rizike za naše živote, privrede i planetu. Adaptacija je neophodna”, izjavila je generalna sekretarka SMO Seleste Saulo.
U izveštaju se dodaje i da su šumski požari uticali na 42.000 ljudi u Evropi i podseća da je u požarima u Portugalu u septembru za jednu nedelju izgorelo oko 110.000 hektara, što je oko četvrtine ukupno izgorele površine u Evropi.
Podseća se i na oluju Boris koja je u septembru najteže pogodila Austriju, Češku, Nemačku, Poljsku, Mađarsku, Rumuniju, Italiju i Slovačku, kao i na razorne poplave u Valensiji u oktobru u kojima su stradale 232 osobe.
Jugoistočna Evropa doživela je u julu najduži zabeleženi toplotni talas koji je trajao 13 dana, dok su se glečeri u Skandinaviji i Svalbardu smanjivali po najvećim zabeleženim stopama.
Sa druge strane, u izveštaju se ukazuje i da je udeo obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije u Evropi dostigao rekordnih 45 odsto, u poređenju sa prethodnim rekordom od 43 odsto 2023. godine.
Broj zemalja EU u kojima obnovljivi izvori energije proizvode više električne energije nego fosilna goriva skoro se udvostručio od 2019. godine, sa 12 na 20.
“Napredujemo, ali moramo ići dalje, brže i zajedno”, rekla je Saulo.
Preporučeno

Macut: Energetika je temelj razvoja zemlje – Gradimo solarne elektrane sa baterijskim skladištima

Solarna elektrana Petka u Kostolcu na mreži u maju – EPS: “Obezbeđujemo energetski mir”

Holanđani upozoreni da ne jedu domaća jaja jer sadrže štetne hemikalije – u pitanju je zlokobni PFAS!

Donet Pravilnik koji uređuje tržište drvne biomase
