Drveće efikasnije u apsorbovanju CO2 za borbu protiv klimatskih promena

Foto: Shutterstock

U prelomnom istraživanju, istraživači sa Instituta za životnu sredinu na Zapadnom univerzitetu u Sidneju otkrili su ohrabrujući obrt u borbi protiv klimatskih promena.

Drveće i biljke, poznate po proizvodnji kiseonika i apsorpciji ugljen-dioksida, možda su snažniji saveznici nego što se pretpostavljalo.

Ovo istraživanje izaziva postojeće klimatske modele, sugerišući da bi vegetacija mogla apsorbovati čak i više ugljen-dioksida iz ljudskih aktivnosti nego što se prvobitno procenjivalo.

Dr Jirgen Knaur, vodeći autor studije, ističe značaj klimatskog modela koji uključuje ključne fiziološke procese koji upravljaju fotosintezom.

Model, od suštinskog značaja za globalne klimatske prognoze poput onih koje pruža IPCC, predviđa snažno i održivo apsorbovanje ugljen-dioksida do kraja 21. veka.

Studija istražuje neizvesnosti oko toga kako vegetacija reaguje na fluktuacije temperature, padavina i nivoa ugljen-dioksida.

Naglašava zanemarene faktore poput kretanja ugljen-dioksida unutar listova, prilagođavanja biljaka promenama temperature i raspodele hranljivih materija u krošnjama, što značajno utiče na fiksaciju ugljenika.

Objavljeno u časopisu Science Advances pod nazivom “Veća globalna bruto primarna produktivnost u budućnosti klime uz naprednije reprezentacije fotosinteze”, istraživanje istražuje scenarij visokih emisija, predviđajući odgovore biljaka na globalne klimatske promene do 2100.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Tim je proučio različite verzije modela, od jednostavnih do složenih, s potonjim dosledno predviđajući veće apsorbovanje ugljen-dioksida.

Silvija Kaldararu, asistent profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Trinitiju, naglašava važnost razmatranja biologije u klimatskim modelima.

Ona ističe da trenutni modeli mogu potcijeniti efekte klimatskih promena na vegetaciju, pozivajući na holistički pristup koji obuhvata i fiziku i biologiju.

Bitno je napomenuti da ovi rezultati sugerišu na potencijalno jačanje prirodnih rešenja za klimu poput pošumljavanja.

Kaldararu ističe da, iako ove inicijative mogu imati veći uticaj na ublažavanje klimatskih promena nego što se ranije mislilo, ne mogu poslužiti kao samostalno rešenje.

Studija naglašava hitnu potrebu za smanjenjem emisija u svim sektorima.

U suštini, ovo istraživanje pruža tračak nade, pokazujući neiskorišćeni potencijal zelenih čuvara Zemlje u borbi protiv klimatske krize.

Iako drveće može biti snažan saveznik, kolektivna odgovornost za smanjenje emisija ostaje od suštinskog značaja.

drveće fotosinteza globalno zagrevanje klimatske promene Modeliranje održivost Ublažavanje krize zaštita prirode

Preporučeno

NIS sa 144,5 miliona dinara podržava projekte zelene energije u lokalnim zajednicama

NIS sa 144,5 miliona dinara podržava projekte zelene energije u lokalnim zajednicama

Jul. 08, 2024
Najviši vrh Mont Everesta prepun smrznutog smeća: Čišćenje će trajati godinama

Najviši vrh Mont Everesta prepun smrznutog smeća: Čišćenje će trajati godinama

Jul. 08, 2024
Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Jul. 08, 2024
Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Jul. 08, 2024
Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Jul. 08, 2024