Neverovatan “sudar” ideja: Kokošje perje iz otpada koriste da naprave energiju

Industrija hrane stvara neverovatne količine otpada i nusproizvoda, a ogroman deo toga dolazi od uzgoja živine.

Svake godine spali se oko 40 miliona tona kokošjeg perja, što ne samo da otpušta velike količine ugljen-dioksida, već stvara i toksične gasove poput sumpor-dioksida, piše ScienceDaily.

Istraživači sa “ETH Cirih”, u Švajcarskoj, i Tehnološkog univerzitata Nanjang (NTU), u Singapuru, otkrili su način da iskoriste to perje. Koristeći jednostavan i ekološki proces, oni izvlače protein keratin iz perja i pretvaraju ga u ultrafina vlakna poznata kao amiloidi.

Ova keratinska vlakna koriste se dalje u membrani gorivne ćelije, prenosi Telegraf Nauka.

Gorivne ćelije generišu elektricitet iz vodonika i kiseonika, pa nema otpuštanja ugljen-dioksida, već samo vreline i vode. One bi, zbog toga, mogle da imaju veliku ulogu kao održiv energetski izvor u budućnosti.

U srcu svake gorivne ćelije nalazi se polupropusna membrana, koja dozvoljava protonima da prođu kroz nju, ali istovremeno blokira elektrone, čime ih tera da se kreću kroz unutrašnje kolo od negativno naelektrisanih anoda do pozitivno naelektrisanih katoda; tako proizvode električnu energiju.

U konvencionalnim gorivnim ćelijama, ove membrane prave se od veoma toksičnih hemikalija, takozvanih „večnih hemikalija“, koje su skupe i ne raspadaju se u prirodi. Membrana koju su razvili istraživači sa “ETH” i “NTU” sadrži, uglavnom, biološki keratin, koji je kompatibilan sa životnom sredinom i dostupan u velikim količinama – kokošje perje sastoji se 90 odsto od keratina.

To znači da su membrane napravljene od njih do tri puta jeftinije od koncencionalnih.

Energija kokošje perje kokoška naučnici perje Singapur Švajcarska

Preporučeno

Uspešno počeo probni rad vetroelektrane “Kostolac”

Uspešno počeo probni rad vetroelektrane “Kostolac”

Dec. 30, 2025
Kako funkcionišu električne tapete za grejanje

Kako funkcionišu električne tapete za grejanje

Dec. 29, 2025
Naučnici sa strahom prate „lednik Sudnjeg dana“: Nikada nije bio bliži svom kraju

Naučnici sa strahom prate „lednik Sudnjeg dana“: Nikada nije bio bliži svom kraju

Dec. 29, 2025
Švedska kompanija Vatenfal traži državnu podršku za izgradnju malih nuklearnih reaktora

Švedska kompanija Vatenfal traži državnu podršku za izgradnju malih nuklearnih reaktora

Dec. 25, 2025
Ministarka Sara Pavkov: Biramo red umesto improvizacije i prevenciju umesto gašenja požara

Ministarka Sara Pavkov: Biramo red umesto improvizacije i prevenciju umesto gašenja požara

Dec. 25, 2025