Životinje kao ključ za planetarno zdravlje i ljudska prava
Godine 1985. Ingrid Njukirk, osnivačica PETA, tvrdila je da “pacov je svinja je pas je dečko“, ističući zajedničku svest među vrstama.
Decenijama kasnije, nauka potvrđuje ovu ideju; naša evolucijska istorija povezuje nas sa raznovrsnim životinjama.
Etolozi otkrivaju emocionalna stanja kod stvorenja od kitova do pčela, izazivajući predrasude.
COVID-19 ilustruje delikatnu interakciju.
Virolozi povezuju zoonotske bolesti, poput SARS-a i ptičjeg gripa, sa stresiranjem i klanjem divljih životinja na prepunim pijacama ili farmama.
Pandemija svinjskog gripa 2009. upozorila nas je, sa gubicima od 575.400 života u prvoj godini. Ptičji grip H5N1 prete, sa pretnjom smrtonosnosti od 60% kod ljudi.
Porast fabričkog uzgoja i ljudske invazije u staništa divljih životinja povećavaju rizik od zoonotskih bolesti, koje se manifestuju u tri do četiri nove bolesti godišnje.
Dobrobit životinja ukršta se sa ljudskim zdravljem, proizvodnja kože povezana je sa bolestima kod radnika, a zločini protiv životinja ukazuju na nasilne tendencije prema ljudima.
Oksfordski istraživači zagovaraju globalni prelazak na veganstvo, predviđajući spašavanje 8 miliona života do 2050. godine, dvotrećinsko smanjenje emisija i uštede od 1,5 biliona dolara u vezi sa klimom.
Elizabet Maruma Mrema iz Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu ističe hitnost – Ako ne brinemo o prirodi, ona će brinuti o nama –
Povezane sudbine životinja, ljudi i planete naglašavaju imperativ prioriteta prava životinja za naše zajedničko blagostanje.
