Zdravstveni alarm: Klimatske promene sve više pogađaju ljudsko zdravlje!

Foto: Shutterstock

Prema najnovijim izveštajima Svetske zdravstvene organizacije, očekuje se da će između 2030. i 2050. godine oko 250.000 ljudi izgubiti život zbog posledica klimatskih promena.

Malarija, toplotni udar, loša ishrana i dijareja biće glavni krivci, a koren problema je promenljiva klima koja ozbiljno ugrožava naš vazduh, hranu, vodu, zdravlje i domove.

Do 2030. godine, očekuje se da će troškovi štete po zdravlje iznositi između 2 i 4 milijarde dolara.

Kako tačno klimatske promene utiču na naše zdravlje?

Rešenje je u smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i prelasku na čistiju energiju, transport i proizvodnju hrane.

Sve učestaliji oluje, poplave i talasi vrućine remete ekološke i prehrambene sisteme, čime se otvara put širenju bolesti koje prenose voda, vektori i hrana.

Ovaj niz zdravstvenih problema ne utiče samo na naš kardiovaskularni, respiratorni i gastrointestinalni sistem, već i na naše mentalno zdravlje.

Ekstremni ekološki događaji rezultiraju povredama, hitnim posetama bolnicama, dužim boravcima u bolnicama i preranim smrtima.

Analiza različitih aspekata klimatskih promena otkriva niz problema koji nas čekaju.

Loš kvalitet vazduha je među najvažnijim posledicama globalnog zagrevanja.

Povećane temperature dovode do produženja sezone alergija, dok su povećane koncentracije zagađivača povezane sa respiratornim problemima i pogoršanjem astme, hronične opstruktivne bolesti pluća i emfizema.

Stručnjaci upozoravaju da će promene u ozonu do 2030. godine dovesti do značajnog porasta akutnih respiratornih bolesti.

Kardiovaskularni i cerebrovaskularni problemi takođe su usko povezani sa lošim kvalitetom vazduha.

Čestice zagađivača, posebno u uslovima ekstremne vrućine, povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, dok toksične čestice mogu izazvati upalne procese koji dalje otežavaju srčane probleme.

Naučna istraživanja su potvrdila vezu između izloženosti zagađenju vazduha i povećanog rizika od moždanog udara.

Izmenjeni vremenski obrasci dovode do češćih i intenzivnijih vremenskih ekstremnih događaja.

Suše i ekstremne vrućine već su prouzrokovale obimne požare, dok su poplave i uragani ostavili ozbiljne posledice po infrastrukturu, često uzrokujući povrede ili smrt.

Zagađenje iz požara i ekstremna toplota dodatno opterećuju respiratorne sisteme, povećavajući broj prevremenih smrti.

Povećane temperature i promenjeni obrasci padavina povećavaju rizik od bolesti koje prenose insekti, poput malarije i groznice Zapadnog Nila.

Pored toga, voda postaje sve više kontaminirana usled intenzivnih kiša, što dovodi do čestih problema sa vodosnabdevanjem i širenja bolesti prenesenih vodom.

Smanjenje kvaliteta hrane i nedostatak hranljivih sastojaka u usevima postaju sve veći problemi.

Nedostatak hrane i loša ishrana posebno će pogađati siromašne zajednice, čime će se povećati rizik od bolesti i smrtnosti.

Nedavna istraživanja ukazuju i na ozbiljan uticaj klimatskih promena na mentalno zdravlje.

Ekstremni vremenski događaji i promene u životnom okruženju povećavaju stres, anksioznost i depresiju, a povećane temperature su povezane sa većim brojem pokušaja samoubistva.

U celini gledano, uticaj klimatskih promena će najviše pogoditi ranjive grupe stanovništva – siromašne, decu, starije osobe, radnike na otvorenom, beskućnike i osobe sa hroničnim bolestima ili invaliditetom.

Hitne akcije na globalnom nivou su neophodne kako bismo umanjili rizike i zaštitili zdravlje i dobrobit svih.

globalno zagrevanje klimatske promene malarija zdravlje

Preporučeno

U Kini proizvedena neuništiva baterija za električna vozila: Traje do milion kilometara

U Kini proizvedena neuništiva baterija za električna vozila: Traje do milion kilometara

Jul. 05, 2024
Klimatski prihvatljivom električnom energijom snabdeva se polovina nemačkih domaćinstava

Klimatski prihvatljivom električnom energijom snabdeva se polovina nemačkih domaćinstava

Jul. 05, 2024
Skaču cene: Kakao i čokolada u prahu u EU u maju skuplji za 6,3 odsto nego prošle godine

Skaču cene: Kakao i čokolada u prahu u EU u maju skuplji za 6,3 odsto nego prošle godine

Jul. 05, 2024
Nemačka planira da uveze do 100 TWh zelenog vodonika do 2035.

Nemačka planira da uveze do 100 TWh zelenog vodonika do 2035.

Jul. 05, 2024
Ambalažni otpad: Obezbeđeno 3.000 novih posuda u više gradova Srbije

Ambalažni otpad: Obezbeđeno 3.000 novih posuda u više gradova Srbije

Jul. 05, 2024