Velika Britanija gasi poslednju termoelektranu na ugalj
Kraj septembra 2024. donosi veliku prekretnicu u energetskoj tranziciji za Ujedinjeno Kraljevstvo (Velika Britanija). Zemlja u kojoj je davne 1882. u Londonu puštena u rad prva termoelektrana na ugalj za javnu upotrebu oprašta se od ovog “prljavog energenta”. Od narednog meseca, njegov udeo u proizvodnji struje pada na nulu.
Naime, 30. septembra zatvara se poslednja termoelektrana na ugalj u Ujedinjenom Kraljevstvu pod imenom Ratcliffe-on-Soar. Postrojenje snage 2.000 megavata, u centralnoj Engleskoj, radi duže od šezdeset godina. Ali iz njega više neće kuljati dim i vodena para…
Kako pišu mediji, gašenjem ove termoelektrane, Ujedinjeno Kraljevstvo biće prva zemlja u grupi najrazvijenijih svetskih nacija, G7, koja je napustila ugalj. Ugalj je kroz istoriju dominirao energetskim miksom ostrvske evropske nacije.
Čak i ne toliko davno, osamdesetih godina prošlog veka, i dalje je držao vodeću poziju proizvodeći 70% struje da bi deceniju kasnije njegov udeo krenuo da opada.
U poslednjoj deceniji, energetski pejzaž se rapidno menja: pre desetak godina, 2013. godine, ugalj je obezbedio Englezima 36% električne energije, da bi prošle godine tek 1,22% struje došlo iz postrojenja koja koriste ovo fosilno gorivo, pokazuju podaci istraživačkog centra Ember.
Paralelno sa padom uglja dolazi do povećanja obnovljivih izvora: udeo vetroparkova u proizvodnji struje skočio je sa manje od jednog procenta 2000. na oko 30% prošle godine, a bioenergije sa skromnog jednog procenta 2000. na 11,89%. U 2023, solarne elektrane obezbedile su Ujedinjenom Kraljevstvu oko 5% struje.
Ostali proizvođači bili su gas i druga fosilna goriva (37%), nuklearne elektrane (14%) i hidrokapaciteti (1,82%).
Preporučeno
Srpski srednjoškolac putuje na Severni pol: Proglašeni pobednici međunarodnog projekta „Ledolomac znanja“
FBiH pokreće program solarnih panela za socijalno ugrožene – struja bi mogla biti gotovo besplatna
Srbija ulaže pola milijarde dinara u zaštitu prirode: Potpisano 39 ugovora za unapređenje zaštićenih područja
Država uložila više od 11 milijardi dinara u čistiji vazduh: Korist osetilo 1,8 miliona građana