Topla budućnost za Bor: Sprema se izgradnja nove termoelektrane!
Gradska uprava Bora nedavno je raspisala tender za izbor izvođača radova na ambicioznom projektu izgradnje potpuno nove toplane u ovom gradu.
Planirana toplana imaće kapacitete od 74 MW i trebaće je povezati na postojeći distributivni sistem prema projektu koji će izvođač dobiti od investitora nakon potpisivanja ugovora.
Nova kotlarnica će zauzimati 800 m2, a magacin i radionice 400 m2.
Uključuje i izradu projektne dokumentacije, portirnicu, demontažu, ispitivanje, montažu i sertifikaciju dva gasna vrelovodna kotla, dimnjaka i opreme prebačene u novu toplanu.
Projekat obuhvata izgradnju toplovoda od 1.100 metara i povezivanje sa postojećom mrežom, te izgradnju trafostanice.
Uključuje i izmeštanje dva 17 MW kotla iz stare toplane i ugradnju jednog 40 MW kotla u novu.
Nova toplana koristiće CNG kao primarno gorivo i lako ložno ulje EVRO EL kao rezervno, obe ekološki prihvatljive opcije.

Planira se ugradnja kotlova sa pratećom opremom, cirkulacionog sistema, ekspanzionog i diktir sistema, sistema za pripremu vode, novog rezervoara za lož ulje i pretakališta CNG, te svu potrebnu opremu, cevovode i armaturu za gas, lož ulje i pripremu vode.
Merno regulacione stanice za CNG se iznajmljuju korisniku JKP Toplana Bor.
Garantni rok za ugrađene kotlove, opremu i radove je minimum dve godine.
Vrednost javnog poziva iznosi 1.083.333.333,33 dinara, a rok za završetak radova je kraj 2025. godine. Rok za podnošenje ponuda je 20. oktobar.
Ovaj projekat predstavlja značajan korak napred za Bor, obećavajući unapređenje sistema snabdevanja toplotnom energijom i ekološku održivost.
Grad Bor se može nadati svetlijoj i toplijoj budućnosti sa ovom impresivnom novom toplanom koja je na pomolu.
Preporučeno
Srbija i dalje u potrazi za malim modularnim nuklearnim reaktorima
UN-ov SPORAZUM O BIORAZNOLIKOSTI STUPIO NA SNAGU: Cilj zaštita 30 odsto okeana do 2030. godine
RUSI PREDSTAVILI REVOLUCIONARNI SOLARNI INVERTER: Radi i na -50°C, a kvar se otklanja za par minuta
Tanje ledene ploče Antarktika mogle bi da povećaju apsorpciju ugljen-dioksida u okeanu