Neverovatan “sudar” ideja: Kokošje perje iz otpada koriste da naprave energiju
Industrija hrane stvara neverovatne količine otpada i nusproizvoda, a ogroman deo toga dolazi od uzgoja živine.
Svake godine spali se oko 40 miliona tona kokošjeg perja, što ne samo da otpušta velike količine ugljen-dioksida, već stvara i toksične gasove poput sumpor-dioksida, piše ScienceDaily.
Istraživači sa “ETH Cirih”, u Švajcarskoj, i Tehnološkog univerzitata Nanjang (NTU), u Singapuru, otkrili su način da iskoriste to perje. Koristeći jednostavan i ekološki proces, oni izvlače protein keratin iz perja i pretvaraju ga u ultrafina vlakna poznata kao amiloidi.
Ova keratinska vlakna koriste se dalje u membrani gorivne ćelije, prenosi Telegraf Nauka.
Gorivne ćelije generišu elektricitet iz vodonika i kiseonika, pa nema otpuštanja ugljen-dioksida, već samo vreline i vode. One bi, zbog toga, mogle da imaju veliku ulogu kao održiv energetski izvor u budućnosti.
U srcu svake gorivne ćelije nalazi se polupropusna membrana, koja dozvoljava protonima da prođu kroz nju, ali istovremeno blokira elektrone, čime ih tera da se kreću kroz unutrašnje kolo od negativno naelektrisanih anoda do pozitivno naelektrisanih katoda; tako proizvode električnu energiju.
U konvencionalnim gorivnim ćelijama, ove membrane prave se od veoma toksičnih hemikalija, takozvanih „večnih hemikalija“, koje su skupe i ne raspadaju se u prirodi. Membrana koju su razvili istraživači sa “ETH” i “NTU” sadrži, uglavnom, biološki keratin, koji je kompatibilan sa životnom sredinom i dostupan u velikim količinama – kokošje perje sastoji se 90 odsto od keratina.
To znači da su membrane napravljene od njih do tri puta jeftinije od koncencionalnih.
Preporučeno
Evropa gori: Zabeležen najtopliji jun u istoriji, naučnici upozoravaju da je ovo tek početak
Istorijski uspeh srpskog srednjoškolca: Viktor putuje na Severni pol ruskim nuklearnim ledolomcem
EU ulaže 130 miliona evra u grejanje budućnosti: Još četiri grada u Srbiji prelaze na biomasu i solarnu energiju
Više od 700 mladih iz 85 zemalja stiglo u Obninsk: Nuklearna industrija traži novu generaciju stručnjaka