Naša planeta, po svemu sudeći, curi: Problem su arktičke stene

Foto: Shutterstock

Na osnovu rezultata ranije analize prastarih tokova lave, geohemičari iz Okeanografskog instituta Vuds Houl i Kalifornijskog instituta za tehnologiju, sigurniji su nego ikad da helijum koji je zarobljen u jezgru dok se naša planeta formirala sad izlazi na površinu.

Helijum, naime, nije vrsta elementa koji lako “stiče prijatelje”. Pošto je toliko lak i nereaktivan, malo toga može da spreči taj gas da se rasprši iz stena u atmosferu i ode u kosmos.

To čini helijum iznenađujuće retkim materijalom na površini planete. Međutim, koliko tog elementa ostaje zarobljeno duboko ispod naših stopala je jedna od velikih nepoznanica u geologiji, piše Telegraf Nauka.

Posle oko 4,6 milijardi godina izbacivanja lave, većina helijuma koji je Zemlja progutala “kao malo dete” trebalo bi da je istisnuta. Tako da bi bilo kakvi tragovi tog gasa pronađeni u relativno svežim dostavama vulkanskih stena trebalo da su stigli iz džepova omotača koji tek treba da iskašlju svoj helijum, ili iz nekog sporo curećeg rezervoara.

Bazaltne lave na Bafinovom ostrvu u Kanadi sadrže neke od najviših proporcija na svetu između helijuma 3 i malo težeg izotopa, helijuma 4. Geolozi smatraju da takva kombinacija pokazuje da prisustvo gasa nije kontaminacija putem atmosfere, već znak nekog dubljeg, drevnijeg porekla.

Pre nekoliko godina, geohemičar Forest Horton otkrio je srazmere izotopa helijuma do 50 puta visoke kao atmosferski nivoi u uzorcima olivina uzetih sa polja lave na Bafinovom ostrvu, što ih čini visokim čak i za omotač.

Ova neobična koncentracija helijuma 3 bila je prisutna i u lavi sa Islanda, na delu kore za koji se smatra da pokriva sopstveni, posebni pojas aktivnosti omotača. Ne isključujući mogućnost koincidencije, istraživači su se zapitali da li oba žarišta dobijaju helijum iz nekog prastarog rezervoara blizu omotača.

Čini se da je njihova pretpostavka ispravna. Najnovija analiza kolekcije olivina prikupljenog sa desetina zaštićenih lokacija širom Bafinovog i okolnih ostrva pokazala je najveću proporciju između helijuma 3 i helijuma 4 koja je zabeležena u vulkanskim stenama, skoro 70 puta kao ijedna viđena u atmosferi.

arktičke stene curenje jezgro zemlje Planeta Zemlja zemlja

Preporučeno

Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Jul. 08, 2024
Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Jul. 08, 2024
Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Jul. 08, 2024
Srbija sa zalihama litijuma može biti ozbiljan igrač za ekološka vozila

Srbija sa zalihama litijuma može biti ozbiljan igrač za ekološka vozila

Jul. 08, 2024
Kina dobila najveću bazu za skladištenje tečnog prirodnog gasa

Kina dobila najveću bazu za skladištenje tečnog prirodnog gasa

Jul. 08, 2024