GLOBALNO ZAGREVANJE: ESA I NASA pomno prate TOPLJENJE GRENLANDSKOG LEDENOG POKRIVAČA

Pixabay

Međunarodni tim naučnika, uključujući akademike sa Univerziteta Nortambija, uspešno je iskoristio podatke sa satelita CryoSat-2 Evropske svemirske agencije (ESA) i NASA-inog satelita ICESat-2 kako bi pratio promene u debljini grenlandskog ledenog pokrivača. Ovaj poduhvat predstavlja prvi zajednički napor dve svemirske agencije u preciznom praćenju efekata globalnog zagrevanja na Grenland.

Podaci, prikupljeni u periodu od 2010. do 2023. godine, pokazali su prosečno smanjenje debljine ledenog pokrivača za 1,2 metra, dok je u zoni ablacije, gde je topljenje najintenzivnije, iznosilo 6,4 metra. Ekstremni gubici zabeleženi su na glečerima na zapadu i severoistoku, gde je debljina leda opala za 67, odnosno 75 metara. Ukupno, Grenlandski ledeni pokrivač izgubio je 2.347 kubnih kilometara leda, što je ekvivalent zapremini jezera Viktorija u Africi.

Koristeći radarsku tehnologiju CryoSat-2 i lasersku tehnologiju ICESat-2, naučnici su uspeli da kombinuju podatke oba sistema. Rezultati pokazuju odstupanja od samo tri odsto, što ove satelite čini pouzdanim komplementarnim alatima za precizno praćenje polarnih regiona. Kampanja Cryo2Ice, započeta 2020. godine, omogućila je sinhronizaciju orbita ovih misija, pružajući gotovo istovremene podatke iz istih regiona.

„Ovo je značajan korak napred u polarnim istraživanjima,“ izjavio je Nitin Ravinder, vodeći istraživač Centra za polarne opservacije i modeliranje (CPOM). „Podaci koje smo dobili omogućiće naučnoj zajednici i donosiocima odluka da preciznije procene gubitke leda i planiraju mere za ublažavanje posledica klimatskih promena.“

Izveštaj, objavljen u prestižnom časopisu Geophysical Research Letters, naglašava da topljenje grenlandskog leda ne utiče samo na nivo mora, već i na globalnu cirkulaciju okeana i vremenske obrasce. Godine sa najintenzivnijim gubicima bile su 2012. i 2019, kada su visoke letnje temperature dovele do smanjenja od preko 400 kubnih kilometara leda godišnje.

Ova saradnja ESA-e i NASA-e postavlja temelje za buduće misije, poput ESA-inog CRISTAL-a, koje će nastaviti da unapređuju razumevanje procesa u polarnim regionima. Usklađeni podaci ovih misija od suštinske su važnosti za praćenje klimatskih promena i pružaju naučno utemeljene informacije ključne za globalne politike prilagođavanja.

glečer globalno zagrevanje Grenland

Preporučeno

Spasena iz ruku krijumčara, sedam godina kasnije postala majka u divljini

Spasena iz ruku krijumčara, sedam godina kasnije postala majka u divljini

Aug. 14, 2026
Kada nema ni sunca ni vetra, struja mora da čeka negde: Rešenje možda postoji već više od jednog veka

Kada nema ni sunca ni vetra, struja mora da čeka negde: Rešenje možda postoji već više od jednog veka

Aug. 14, 2026
Stari solarni paneli kriju malo bogatstvo: Naučnici pronašli način da izvuku gotovo svo srebro

Stari solarni paneli kriju malo bogatstvo: Naučnici pronašli način da izvuku gotovo svo srebro

Aug. 14, 2026
Giganti menjaju energiju vetra: Nove turbine proizvodiće više struje uz manje zauzetog prostora

Giganti menjaju energiju vetra: Nove turbine proizvodiće više struje uz manje zauzetog prostora

Aug. 13, 2026
Devet životinja moglo bi da zaštiti čitave ekosisteme: Naučnici predlažu novi model očuvanja prirode

Devet životinja moglo bi da zaštiti čitave ekosisteme: Naučnici predlažu novi model očuvanja prirode

Aug. 13, 2026