Francuska senzacija: Šta se krije iza rekordnog opadanja emisija?
Francuska je prošle godine zabeležila izuzetan pad emisije gasova sa efektom staklene bašte od 5,8%, što je predsednik Emanuel Makron nazvao “neviđenim” na društvenoj mreži X.
Službeni podaci CITEPA pokazuju obećavajuće rezultate za ispunjavanje nacionalnih i međunarodnih ciljeva dekarbonizacije, a premijer Gabrijel Atal pohvalio je “francuski način” energetske tranzicije.
Međutim, ekološki stručnjaci pozivaju na oprez.
Ana Bringo iz Mreže za klimatske akcije naglašava potrebu za skromnošću, ukazujući na glavni razlog pada: oporavak nuklearne proizvodnje energije.
U 2022. godini, zbog velikih zastoja u radu nuklearnih reaktora u Francuskoj, došlo je do povećanja domaće proizvodnje gasa za 29%.
Obnovljeni nuklearni kapaciteti u 2023. godini, koji su zabeležili najveći svetski rast u nuklearnoj proizvodnji, učinili su da podaci o emisijama izgledaju posebno povoljno.

Podaci o emisijama po sektorima pokazuju mešovite rezultate.
Emisije iz industrijskog sektora pale su za skoro 9%, što se više pripisuje opadanju ekonomske aktivnosti nego politikama dekarbonizacije.
Emisije iz sektora zgrada dostigle su najniži nivo od 1990. godine, pod uticajem vladinih apela za energetsku štedljivost, instalacije toplotnih pumpi, viših cena energije i toplijih temperatura.
Emisije iz drumskog transporta smanjene su za 3,4%, uz pomoć povećane upotrebe električnih vozila i deljenja vožnje.
Zabrana kratkih letova gde postoje železničke alternative doprinela je smanjenju emisija iz vazdušnog saobraćaja za 3,4%.
Iako nedavni podaci pružaju nadu, stručnjaci upozoravaju na oprez.
Preporučeno
Od kaveza nazad do šume: Spaseno 13 retkih životinja, sada su ponovo tamo gde pripadaju
Dunav pao, nuklearka ostala bez snage, a onda je uskočilo sunce: Mađarska dobila neočekivanog energetskog spasioca
Vodonik budućnosti mogao bi da postane jeftiniji: Naučnici razvili novi katalizator za proizvodnju čistog goriva
Stare baterije postaju novi rudnici: Tehnologija reciklaže mogla bi da vrati vredne metale u proizvodnju