Evo kako nam divlje životinje mogu pomoći da uhvatimo i skladištimo ugljenik
![Foto: Shutterstock](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2023/11/2-24.jpg)
U revolucionarnom otkriću, rad objavljen u časopisu Nature ističe ključnu ulogu divljih životinja u globalnom ugljeničnom ciklusu, istovremeno naglašavajući njihov potencijal da poboljšaju prirodno hvatanje i skladištenje ugljenika.
Dok se svet suočava sa hitnošću klimatskih promena, tradicionalna rešenja poput obnovljive energije i očuvanja ekosistema možda neće biti dovoljna.
Rad zagovara promenu paradigme, sugerišući da zaštita određenih životinja, poput kopnenih i morskih sisavaca, i morskih riba, može zatvoriti jaz u hvatanju ugljenika.
Istraživanje u tropskim prašumama ističe uticaj raznolikosti životinja na apsorpciju ugljenika.
Funkcionalne uloge koje ovi stvorenja igraju, uključujući raspršivanje semena, poboljšavanje hranljivosti zemlje i regulaciju konkurencije biljaka, značajno doprinose skladištenju ugljenika.
Opadanje populacije gnua u Serengetiju, što je dovelo do povećanja požara i oslobađanja CO2, služi kao jasan primer, naglašavajući potrebu za aktivnim očuvanjem životinja u strategijama hvatanja ugljenika.
Ulazak u “trofičko predivlji” koncept zagovara zaštitu i obnavljanje ključnih vrsta, uključujući gnuove, vidre, ajkule, slonove, bizona i velike baleinske kitove.
Postizanjem optimalnih brojnosti, ova stvorenja mogu efikasno ispuniti svoje funkcionalne uloge u ugljeničnom ciklusu.
![Foto: Shutterstock](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2023/11/shutterstock_1832981797-650x370.jpg)
Potencijalni rezultat? Uklanjanje dodatnih 6,41 gigatona CO2 godišnje.
Ipak, uključivanje divljih životinja u rešenja za klimu nije bez izazova.
Složene interakcije između vrsta i njihovih okoline, kako prirodne tako i čovek-made, moraju se pažljivo razmatrati.
Dok sivi vukovi pozitivno utiču na zadržavanje CO2 u šumama, njihov uticaj na pašnjake može biti štetan.
Predivljenje velikih biljojeda može poboljšati apsorpciju CO2, ali može osloboditi dodatni metan, potentni gas staklene bašte.
Autori zagovaraju dodatna istraživanja o klimatskim efektima trofičkog predivljenja, priznajući složenost uključenu u ovaj proces.
Svetski ekonomski forum aktivno učestvuje u očuvanju biološke raznovrsnosti kroz inicijative poput Biodiverzitetskog finansijskog inicijativa.
Međutim, izazovi poput identifikacije rizika, merenja, standardizovane objave i protokola izveštavanja još uvek treba rešiti.
Dok svet trči protiv vremena kako bi se suočio sa klimatskim promenama, uloga divljih životinja u hvatanju ugljenika izlazi kao privlačna i složena oblast koja zahteva istraživanje.
Preporučeno
![Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/David_Stainforth.jpg)
Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate
![Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/serbia-2531930_1280.jpg)
Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture
![Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/06/young-woman-tolerating-heat-wave-with-cool-drink-scaled.jpg)
Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja
![Srbija sa zalihama litijuma može biti ozbiljan igrač za ekološka vozila](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/car-3322152_1280.jpg)
Srbija sa zalihama litijuma može biti ozbiljan igrač za ekološka vozila
![Kina dobila najveću bazu za skladištenje tečnog prirodnog gasa](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/industry-7222521_1280.jpg)