Evo kako nam divlje životinje mogu pomoći da uhvatimo i skladištimo ugljenik

Foto: Shutterstock

U revolucionarnom otkriću, rad objavljen u časopisu Nature ističe ključnu ulogu divljih životinja u globalnom ugljeničnom ciklusu, istovremeno naglašavajući njihov potencijal da poboljšaju prirodno hvatanje i skladištenje ugljenika.

Dok se svet suočava sa hitnošću klimatskih promena, tradicionalna rešenja poput obnovljive energije i očuvanja ekosistema možda neće biti dovoljna.

Rad zagovara promenu paradigme, sugerišući da zaštita određenih životinja, poput kopnenih i morskih sisavaca, i morskih riba, može zatvoriti jaz u hvatanju ugljenika.

Istraživanje u tropskim prašumama ističe uticaj raznolikosti životinja na apsorpciju ugljenika.

Funkcionalne uloge koje ovi stvorenja igraju, uključujući raspršivanje semena, poboljšavanje hranljivosti zemlje i regulaciju konkurencije biljaka, značajno doprinose skladištenju ugljenika.

Opadanje populacije gnua u Serengetiju, što je dovelo do povećanja požara i oslobađanja CO2, služi kao jasan primer, naglašavajući potrebu za aktivnim očuvanjem životinja u strategijama hvatanja ugljenika.

Ulazak u “trofičko predivlji” koncept zagovara zaštitu i obnavljanje ključnih vrsta, uključujući gnuove, vidre, ajkule, slonove, bizona i velike baleinske kitove.

Postizanjem optimalnih brojnosti, ova stvorenja mogu efikasno ispuniti svoje funkcionalne uloge u ugljeničnom ciklusu.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Potencijalni rezultat? Uklanjanje dodatnih 6,41 gigatona CO2 godišnje.

Ipak, uključivanje divljih životinja u rešenja za klimu nije bez izazova.

Složene interakcije između vrsta i njihovih okoline, kako prirodne tako i čovek-made, moraju se pažljivo razmatrati.

Dok sivi vukovi pozitivno utiču na zadržavanje CO2 u šumama, njihov uticaj na pašnjake može biti štetan.

Predivljenje velikih biljojeda može poboljšati apsorpciju CO2, ali može osloboditi dodatni metan, potentni gas staklene bašte.

Autori zagovaraju dodatna istraživanja o klimatskim efektima trofičkog predivljenja, priznajući složenost uključenu u ovaj proces.

Svetski ekonomski forum aktivno učestvuje u očuvanju biološke raznovrsnosti kroz inicijative poput Biodiverzitetskog finansijskog inicijativa.

Međutim, izazovi poput identifikacije rizika, merenja, standardizovane objave i protokola izveštavanja još uvek treba rešiti.

Dok svet trči protiv vremena kako bi se suočio sa klimatskim promenama, uloga divljih životinja u hvatanju ugljenika izlazi kao privlačna i složena oblast koja zahteva istraživanje.

biodiverzitet CO2 Divlji životinje klimatske promene Očuvanje ekosistema održivost

Preporučeno

Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Jul. 08, 2024
Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Jul. 08, 2024
Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Jul. 08, 2024
Srbija sa zalihama litijuma može biti ozbiljan igrač za ekološka vozila

Srbija sa zalihama litijuma može biti ozbiljan igrač za ekološka vozila

Jul. 08, 2024
Kina dobila najveću bazu za skladištenje tečnog prirodnog gasa

Kina dobila najveću bazu za skladištenje tečnog prirodnog gasa

Jul. 08, 2024