Estonija na putu ka održivijoj budućnosti uz novi Zakon o klimi

Foto: Shutterstock

Svaka evropska država ima svoj jedinstveni put ka postizanju klimatske neutralnosti.

Međutim, Estonija se izdvaja kao neobičan slučaj. Iako mala zemlja na Baltiku, Estonija je treća na svetu po emisijama CO2 po stanovniku, sa čak 1.394 tona CO2 do 2021. godine.

Ova situacija delimično je posledica obimne proizvodnje nafte iz škriljca, koja je donela energetsku nezavisnost, ali i veliko opterećenje za životnu sredinu.

Ipak, Estonija je odlučna da se odrekne ovog zagađivačkog nasleđa, naročito nakon što je postala svesna ranjivosti svog energetskog sektora usled geopolitičkih previranja.

Ruska invazija Ukrajine 2022. godine bila je katalizator za ubrzanje zelene tranzicije Estonije, iako su se već bili preduzeli koraci u tom pravcu.

Premijerka Kaja Kallas, koja je preuzela funkciju početkom 2021. godine, postavila je ambiciozne ciljeve, uključujući ukidanje proizvodnje nafte iz škriljca do 2040. godine i postizanje 100% obnovljive električne energije do 2030. godine.

Ovog septembra, Estonija je započela proces donošenja zakona o klimi, koji će stupiti na snagu 2025. godine.

Ovaj zakon će biti osnova za donošenje teških odluka u vezi sa ukidanjem proizvodnje nafte iz škriljca i investicijama u stanovanje i transport.

Ministarstvo klime Estonije, formirano pod premijerkom Kallas, igra ključnu ulogu u ostvarivanju ovih ciljeva, obuhvatajući odgovornost za oko 70% politika u vezi sa gasovima staklene bašte.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Osim što se bavi energetskim sektorom, Estonija ulaže napore u razvoj obnovljivih izvora energije, posebno vetra i solara.

Veliki vetropark u Tootsiju, koji će obezbediti oko 8% električne energije zemlje, planira se za narednu godinu.

Estonija takođe sarađuje sa baltičkim susedima na projektu EL-WIND, koji ima za cilj dostizanje kapaciteta od 1 GW vetra iz mora do 2030. godine.

Kada je reč o transportu, Estonija radi na smanjenju emisija gasova staklene bašte, posebno putem projekta Rail Baltica, koji će do 2030. godine povezati glavne gradove Baltičkih zemalja i Poljske brzom železnicom.

Ovaj projekat će smanjiti potrebu za vazdušnim putovanjima i doprineti smanjenju zagađenja i gužvi.

Estonija takođe planira elektrifikaciju trajekata i vozova, razvoj železnice i besplatan javni prevoz u Talinu od 2013. godine.

Osim toga, uvodi se porez na automobile kako bi se smanjila zagađenost.

Estonija takođe preduzima korake za zaštitu svog bogatog biodiverziteta, sa ciljem da do 2030. godine zaštiti 30% kopna i 30% mora, u skladu sa Globalnim okvirom za biodiverzitet.

Ova mala baltička zemlja je odlučna da ostvari zelene ciljeve i postane lider u tranziciji ka održivijoj budućnosti, baš kao što je bila lider u digitalnoj tranziciji devedesetih godina.

Estonija je na pravom putu da ostvari ove ambiciozne ciljeve i zaslužuje titulu Zelene zemlje meseca.

Baltičko more biodiverzitet estonija Rail Baltica zagađenje Zakon o klimi

Preporučeno

Najviši vrh Mon Everesta prepun smrznutog smeća: Čišćenje će trajati godinama

Najviši vrh Mon Everesta prepun smrznutog smeća: Čišćenje će trajati godinama

Jul. 08, 2024
Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Dejvid Stejnfort: Karakteristike pretnji od klimatskih promena nisu dovoljno prepoznate

Jul. 08, 2024
Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Predsednica EBRD u poseti Srbiji: Fokus na tranziciji zelene energije i održive infrastrukture

Jul. 08, 2024
Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Užareno leto: Jun 2024. najtopliji jun od početka merenja

Jul. 08, 2024
Srbija sa zalihama litijuma može biti ozbiljan igrač za ekološka vozila

Srbija sa zalihama litijuma može biti ozbiljan igrač za ekološka vozila

Jul. 08, 2024