Ekološki prioriteti: Otpad kao odlučujući faktor za građevinsku dozvolu

Nova uredba koju je Vlada usvojila postavlja stroge uslove za dobijanje građevinske dozvole u Srbiji.

Investitori su sada obavezni da pre početka gradnje identifikuju vrstu i količinu građevinskog otpada koji će nastati, kao i da predstave plan za njegovo odlaganje.

Ova mera ima za cilj suzbijanje divljih deponija i podsticanje recikliranja, sa ambicioznim planom da se do 2030. reciklira 40% građevinskog otpada.

Prema rečima Tanje Kaluđerović iz Ministarstva zaštite životne sredine, ispravno upravljanje otpadom postaje uslov za dobijanje građevinske dozvole.

Nakon završetka radova, investitori su dužni dokazati da su se rešili otpada u skladu sa zakonom i planom upravljanja.

Fizička lica koja adaptiraju prostor do 200 kvadratnih metara ne moraju imati građevinsku knjigu i plan o zbrinjavanju, ali su obavezna prijaviti otpad komunalnim službama.

Nova uredba omogućava ovim licima da odlože otpad na određenim mestima bez naknade, do jedne tone.

Profesor Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta smatra da će primena novina biti izazovna, posebno za stanovništvo.

Očekuje se da će neki postupati tajno, a cene bi mogle da se promene sa povećanjem ulaska firmi, koje sada moraju prijaviti građevinski otpad.

Cilj uredbe je smanjenje zagađenja i povećanje recikliranja građevinskog otpada.

Profesor Ivan Ignjatović sa Građevinskog fakulteta ističe da zemlje sa visokim procentom reciklaže ostvaruju značajne uštede, ali naglašava potrebu za transformacijom ekonomije prema cirkularnom modelu.

Unapređenje postupaka recikliranja i ponovne upotrebe građevinskog otpada ključno je za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.

Stručnjaci apeluju na državu da stvori okvire, a tržište da preuzme odgovornost za regulaciju ovog sektora.

Holandija i Danska su primeri zemalja koje recikliraju čak 90% građevinskog otpada, dok u Srbiji ovaj otpad čini preko 75% ukupnog smeća.