Da li znate koja zemlja vodi najuspešniju “zelenu” politiku u Evropi? Mnogi su začuđeni rezultatima ove analize

Foto: Pixabay

Cirkularna ekonomija postala je ključni model u nastojanju zemalja da zaštite životnu sredinu, uz istovremeno podsticanje ekonomskog rasta. Glavni cilj je ponovna upotreba i reciklaža postojećih materijala i proizvoda što je duže moguće.

Novi izveštaj Mreže za cirkularnu ekonomiju (Circular Economy Network – CEN) i italijanske Nacionalne agencije za nove tehnologije, energiju i održivi ekonomski razvoj uporedio je pet najvećih ekonomija EU i njihovu posvećenost održivoj proizvodnji i potrošnji.

Evo kakvi su uporedni rezultati Italije, Francuske, Nemačke, Španije i Poljske u upravljanju otpadom, inovacijama i ekološkoj održivosti.

Italija predvodi EU u cirkularnoj ekonomiji

Izveštaj CEN-a i ENEA-e pokazao je da među pet najvećih zemalja Evropske unije najučinkovitiju cirkularnu ekonomiju ima Italija. Studija je upoređivala zemlje EU u pet kategorija: proizvodnja i potrošnja, upravljanje otpadom, sekundarne sirovine, konkurentnost i inovativnost te ekološka održivost i otpornost.

U različitim kategorijama različite zemlje su ostvarile najbolje rezultate, ali ukupno gledano, najuspešnija je Italija sa 45 bodova. Nemačka je druga sa 38, sledi Francuska sa 30, a Poljska i Španija dobile su po 26 bodova.

Španija troši najmanje materijala

Od pet rangiranih zemalja, Španija je 2022. godine imala najmanju potrošnju materijala po stanovniku od 9,8 tona. Sledi Italija sa 12,8 tona po stanovniku, zatim Francuska, Nemačka i Poljska.

Međutim, Poljska sa 365 kilograma po stanovniku proizvodi najmanje komunalnog otpada. Nemačka proizvodi 593 kilograma po stanovniku, što je više od proseka EU-a.

Osim što je zauzela prvo mesto u ukupnom poretku, Italija je najuspešnija u upravljanju otpadom. Prema izveštaju, stopa reciklaže komunalnog otpada u Italiji porasla je za 3,4 procentna poena između 2017. i 2022. godine. U 2022. stopa reciklaže u zemlji bila je 49,2 posto, vrlo blizu cilja od 50 posto koji je postavljen Okvirnom direktivom o otpadu za 2020. (koji se povećava na 55 posto 2025.).

Nemačka se ističe po visokoj stopi reciklaže komunalnog otpada – reciklira se 69,1 posto komunalnog otpada naspram proseka EU od 48,6 posto.

Francuska najbolje iskorišćava sekundarne sirovine

Treća kategorija posmatrala je kružnu stopu upotrebe materijala, odnos materijala koji su oporavljeni i vraćeni u ekonomiju u poređenju sa ukupnim materijalima koji se koriste u zemlji.

Najbolji učinak među analiziranim zemljama zabeležila je Francuska (19,3 posto), uprkos padu od 0,2 procentna poena u odnosu na 2018. Italija je zabeležila stopu od 18,7 posto, što je visok nivo, ali predstavlja stagnaciju ako se posmatra petogodišnji period. Nemačka je bila nešto iznad proseka EU sa 13 posto, dok su Poljska (8,4 posto) i Španija (7,1 posto) ispod proseka.

Nemačka je zauzela prvo mesto u kategoriji konkurentnosti i inovativnosti, sa najvećim ulaganjima u aktivnosti cirkularne ekonomije od posmatranih zemalja. Nemačka je 2021. potrošila 31,5 milijardi evra, a slede Francuska sa 20,4 milijarde i Italija sa 12,4 milijarde evra. Između 2017. i 2021. jedino Francuska ne beleži rast ulaganja.

Ako posmatramo zaposlenost, Nemačka predvodi sa 785.000 radnika angažovanih na poslovima povezanim s cirkularnom ekonomijom u 2021, dok ih Italija ima 613.000, a Francuska 524.000.

Nemačka ima najmanji otisak potrošnje, ali najveću emisiju stakleničkih gasova

Što se tiče otiska potrošnje – uticaja na životnu sredinu i klimu potrošnje dobara i usluga – Nemačka se pokazala najodrživijom sa vrednošću od 95 u poređenju sa Francuskom (98) i Italijom (104) – što je jednako proseku EU-a 2021. godine. U poslednjih pet godina Italija, Francuska i Nemačka smanjile su svoj otisak potrošnje, dok su Španija i Poljska indeks povećale.

Što se tiče godišnjih emisija stakleničkih gasova iz proizvodnih aktivnosti po glavi stanovnika u 2022, Francuska i Španija imale su najmanju emisiju od 4.861 kg CO2 ekv. i 4.925 kg CO2 ekv. Poljska i Nemačka prijavile su znatno više vrednosti od 9.587 kg CO2 ekv. i 7.392 kg CO2 ekv.

U poslednjih pet godina sve analizirane zemlje beleže smanjenje emisije stakleničkih gasova. Najveći pad beleži Nemačka sa 15 posto, a slede Španija sa 13 posto i Francuska sa 8 posto. Italija i Poljska smanjile su emisije za samo jedan posto.

GN

cirkularna ekonomija Evropa Italija zelena energija

Preporučeno

Ministarka Đedović Handanović na savetovanju “Energetika 2024”: Jačanje struke temelj budućnosti energetskog i rudarskog sektora

Ministarka Đedović Handanović na savetovanju “Energetika 2024”: Jačanje struke temelj budućnosti energetskog i rudarskog sektora

Jul. 01, 2024
U novembru u Srbiji šest zelenih oaza sa 30 punjača za električne automobile

U novembru u Srbiji šest zelenih oaza sa 30 punjača za električne automobile

Jul. 01, 2024
Predsednik Srbije: Moraćemo da ulažemo u nove izvore energije – treba nam nekoliko milijardi evra

Predsednik Srbije: Moraćemo da ulažemo u nove izvore energije – treba nam nekoliko milijardi evra

Jul. 01, 2024
Organsko đubrivo od prostirke za tovne piliće: Farma živine iz Čeneja primer ekološkog pristupa

Organsko đubrivo od prostirke za tovne piliće: Farma živine iz Čeneja primer ekološkog pristupa

Jun. 28, 2024
Leto vrućine: Klimatski aktivisti planiraju proteste na Volstritu

Leto vrućine: Klimatski aktivisti planiraju proteste na Volstritu

Jun. 28, 2024