Da li bi kuće napravljene od gljiva mogle smanjiti emisije izgradnje?

Foto: Shutterstock

Arhitekte su stvorile Lego-slične cigle od gljiva koje bi mogle značajno smanjiti ugljenični otisak građevinarstva.

Automobili, avioni i plastika su neki od najpoznatijih izvora zagađenja, međutim, postoji još jedan izvor destruktivnih emisija doslovno ugrađen u naše društvo: građevinarstvo.

Prema Međunarodnoj agenciji za energetiku (IEA), gotovo 40% godišnjih globalnih emisija CO2 pripisuje se građevinskom sektoru.

Od toga, 11% proizlazi iz proizvodnje građevinskih materijala poput čelika, cementa i stakla.

Arhitekte i naučnici rade na načinima smanjenja klimatskog uticaja ovih važnih materijala, ali potrebne su nisko-ugljenične alternative kako bismo izgradili zeleniju budućnost.

Jedan materijal koji pokazuje stvarne mogućnosti u svetu građevinarstva je gljiva.

Evo kako ova organizacija koja proizvodi spore može pomoći u dekarbonizaciji naših domova i gradova.

Kako se gljive mogu koristiti u građevinarstvu?

Upotreba micelijuma – mreže korenolikih gljivičnih niti koje rastu ispod pečuraka – kao građevinskog materijala nije sasvim nova ideja.

Micelium se koristi za pravljenje održivih ambalaža još od 2007. godine, a već 2014. godine, izložba u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku predstavila je arhitektonsku instalaciju napravljenu od poljoprivrednog otpada i micelijuma.

Kada se stavi u kalup zajedno, brzo rastuće gljive se hrane otpadom, a organske cigle postaju čvrste.

Od tada, različiti arhitekti istražuju potencijal ovog intrigantnog materijala – uključujući i načine kako ga iskoristiti kao živi, samoregenerišući i biorazgradivi građevinski materijal.

Ranije ove godine, NASA je čak sarađivala s arhitektima u SAD-u kako bi istražila mogućnost izgradnje novih bio-habitata – domova napravljenih od živih organizama, poput gljiva – u svemiru.

Mogu li gljive biti građevinski materijal budućnosti?

Prošlog meseca, londonska istraživačko-dizajnerska saradnja PLP Labs predstavila je modularne građevinske blokove odgajane iz micelijuma na Clerkenwell Design Week-u.

Ovi blokovi se prave koristeći 3D-štampane drvene ljuske kako bi se stvorile jedinstvene strukture.

-U micelijumu možete napraviti bilo koju željenu formu – kaže suosnivač Ron Bakker.

-Ali smatrali smo važnim napraviti objekte koji bi mogli biti… građeni na različite načine, rastavljeni, ponovo sastavljeni na druge načine, gotovo kao Lego kocke, jer to je jedan od aspekata buduće arhitekture – stvaranje sklopivih zgrada – dodaje on.

Proizvodi koji sadrže micelijum ne samo da su obnovljivi i biorazgradivi, već su i lagani, odlični za izolaciju i visoko otporni na vatru.

-Možemo koristiti micelijum za pravljenje građevinskih materijala, za izradu panela za oblaganje, za akustičnu apsorpciju, za osvetljenje, za elemente koji su praktično napravljeni od otpada i prirode i koji nikada ne stvaraju otpad u prirodi – nastavlja Ron.

Tim sada istražuje kako da micelijum uzgaja u jače strukture koje mogu podupirati težinu na isti način kao cigle.

Takođe istražuju mogućnost “sami uzgajaj” setova koji bi se mogli koristiti za stvaranje prilagođenih struktura.

Svi ovi koraci su ključni da gljive postanu domovi budućnosti.

-Micelijum ima toliko kvaliteta koje obično tražimo u materijalima koji se dobijaju kopanjem, od mineralnih stena, ili od fosilnih goriva, sve pene koje poznajemo. Većina ovih materijala ima veliku štetu po okolinu, a micelijum to nema – kaže Ron.

To, zajedno s njegovim povoljnim fizičkim svojstvima, čini ga “stvarnim materijalom za budućnost”, veruje Ron.

Kakav je uticaj betona na životnu sredinu?

Betonski materijal je drugi najčešće korišćen materijal na planeti, odmah posle vode – a njegov ekološki uticaj je ogroman.

Njegova proizvodnja je veoma zagađujući proces koji zahteva velike količine energije i vode.

Proizvodnja cementa generiše oko 2,5 milijarde tona ugljen-dioksida (CO2) godišnje, što čini oko 8% globalnih emisija, prema podacima britanskog Science Museum-a.

Pored toga, proizvodnja betona stvara štetne zagađivače vazduha, uključujući sumpor-dioksid, azotne okside i ugljen-monoksid.

Betonski materijal takođe iscrpljuje svetske zalihe peska, koji se često vadi iz reka, pošto pustinjski pesak nije pogodan za tu namenu.

Naučnici eksperimentišu s novim materijalima i metodama za proizvodnju betona koji bi mogli smanjiti njegov ekološki uticaj.

To uključuje razvijanje načina za korišćenje otpadnih materijala – poput pepela i reciklirane plastike – i prirodnih vlakana kako bi se smanjio pritisak betona na ograničene resurse i poboljšala njegova efikasnost.

Takođe su istraživali ubrizgavanje uhvaćenog CO2 u beton, gde se može bezbedno skladištiti van Zemljine atmosfere.

Napredak poput ovih, zajedno s’ inovativnom upotrebom materijala poput gljiva, može nam pomoći da izgradimo bolju budućnost.

emisije izgradnje gljive građevinarstvo izgradnja

Preporučeno

Smanjene emisije štetnih gasova za 16 tona tokom 3 meseca projekta prerade ostataka hrane

Smanjene emisije štetnih gasova za 16 tona tokom 3 meseca projekta prerade ostataka hrane

Jul. 02, 2024
Niža cena putarine za električna vozila  u Srbiji

Niža cena putarine za električna vozila u Srbiji

Jul. 02, 2024
Negativno nadmetanje na aukcijama loše za razvoj energije vetra na moru

Negativno nadmetanje na aukcijama loše za razvoj energije vetra na moru

Jul. 01, 2024
Stabilni prinosi uz manji karbonski otisak

Stabilni prinosi uz manji karbonski otisak

Jul. 01, 2024
Ministarka Đedović Handanović na savetovanju “Energetika 2024”: Jačanje struke temelj budućnosti energetskog i rudarskog sektora

Ministarka Đedović Handanović na savetovanju “Energetika 2024”: Jačanje struke temelj budućnosti energetskog i rudarskog sektora

Jul. 01, 2024