Cena neaktivnosti: Kako klimatske promene mogu ozbiljno da utiču na ekonomiju kompanija?
U fokusu klimatske ambicije, kompanije se često više usredsređuju na troškove inicijativa za smanjenje emisije ugljenika nego na cenu koju će platiti ukoliko ne deluju.
Ovaj pristup ignoriše skrivene troškove klimatskih promena za kompanije.
Mnoge diskusije o troškovima ugljeničkog smanjenja ne obuhvataju ekonomske posledice klimatskih promena za kompanije, ili troškove zadržavanja poslovanja kakvo jeste.
Ovaj problem potiče od fokusa na ekonomske troškove smanjenja emisija, dok se ignorišu troškovi klimatskih promena.
Ovaj pristup može dovesti do nepotpunih odluka, a kompanije često ne uzimaju u obzir dugoročne efekte klimatskih promena na svoje poslovanje.
Ključno je uključiti ekonomske i društvene uticaje klimatskih promena u razmatranja troškova.
Klimatske promene imaju cenu, a dugoročni efekti pokazuju da će se znatan deo globalnog BDP-a izgubiti do 2100. godine zbog neproaktivnih emisija.
Uz to, mnoge kompanije ne uzimaju u obzir ekonomske koristi koje mogu proizaći iz izbegavanja ovih negativnih uticaja.

Kako bi se promenila perspektiva, kompanije bi trebalo da redefinišu svoje metode određivanja troškova.
Umesto da se fokusiraju samo na troškove smanjenja emisija, trebalo bi da uzmu u obzir i troškove neaktivnosti.
Ova promena pristupa bi donela dublje razumevanje potrebe za dekarbonizacijom i jaču posvećenost uprave.
Za izračunavanje stvarnih troškova, treba uključiti i društvene i ekonomske uticaje klimatskih promena.
Ovo bi uključivalo sagledavanje makroekonomskih efekata kao i uticaja na samu kompaniju.
Takođe je bitno razumeti i ekonomske koristi koje mogu proizaći iz smanjenja emisija.
U zaključku, pristup koji kombinuje razmatranje troškova i koristi smanjenja emisija i troškova klimatskih promena može dovesti do informisanijih i celovitijih odluka.
Kompanije bi trebalo da preispitaju svoje pristupe kako bi izbegle potencijalne ekonomske i operativne rizike usled ignorisanja stvarnih troškova klimatskih promena.
Preporučeno
Kina ubrzava nuklearni program: Reaktori niču „industrijskom brzinom“
Obnovljivi izvori i nuklearna energija do 2030. proizvodiće polovinu svetske struje
Spor oko rušenja tornjeva ponovo otvorio pitanje restartovanja nuklearnog reaktora Tijanž 1
EIB podržala projekte litijuma i grafita u Africi za zelenu tranziciju Evrope