Analiza dosadašnjih događaja i stavova sa COP30 u Brazilu
COP30 se održava od 6. do 21. novembra 2025. godine u brazilskom Belému, u saveznoj državi Pará. Ovaj samit ima veliki simbolički značaj jer se održava u Amazoniji, ali i izaziva brojne kritike i kontroverze.
1. Brazil kao domaćin i ključni akter
Brazil se predstavlja kao lider u globalnoj klimatskoj diplomatiji i koristi priliku da pokaže svoju sposobnost da vodi klimatske pregovore, posebno na polju zaštite šuma. Na početku samita, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je sve svetske lidere da ubrzaju klimatske akcije, ističući da COP30 mora doneti konkretne rezultate, a ne samo izjave. Brazil je najavio da će učiniti sve da stavi zaštitu Amazonije u centar svojih pregovaračkih stavova, ali kritičari tvrde da postoje duboke kontradikcije, s obzirom na to da je vlada još uvek u procesu izgradnje infrastrukture koja može ugroziti šumske ekosisteme.
2. Kritike i protesti
Proteste su izazvale ne samo vladine politike, već i neispunjena obećanja iz prethodnih COP samita. Tokom prve nedelje samita, desile su se velike demonstracije koje su uključivale vdomorodačke zajednice, koje traže konkretne akcije za zaštitu njihovih teritorija i prava. The Guardian izveštava da su protesti dosegli kulminaciju kada je nekoliko aktivista ušlo u „plavu zonu“ (plavi prostor samita) noseći transparente poput „Naše šume nisu na prodaju“. Iako su lideri i organizatori COP30 pozivali na solidarnost i multilateralne akcije, mnogi smatraju da domorodačke zajednice nisu dovoljno uključene u ključne pregovore.
3. Održiva infrastruktura ili “zeleni prekrivac”?
Brazil je takođe kritikovan zbog izgradnje četvorosmernog puta kroz Amazon, za koji mnogi smatraju da je samo ekološki prikaz (greenwashing), jer je korišćenje zemlje u ovoj regiji izazvalo veću deforestaciju. Iako se „eko-stabla“ postavljaju na mestima gde je prethodno posečena vegetacija, to se doživljava kao “zelena fasada”, koja ne rešava stvarne probleme klimatskih promena.
4. Zdravlje i klimatske promene
Jedan od ključnih noviteta na COP30 je bio Belém Health Action Plan, koji je pokrenut uz podršku Svetske zdravstvene organizacije (WHO). Plan se fokusira na zdravstvene rizike koji proizlaze iz klimatskih promena, uključujući ekstremne vrućine koje ugrožavaju zdravlje ljudi. Prema ovom izveštaju, čak 3,3 milijarde ljudi su ozbiljno ugroženi zbog klimatskih faktora, dok zdravstveni sektor, koji sam doprinosi emisijama ugljen-dioksida, treba da postane klimatski otporan i smanji emisije. Ovaj plan ima za cilj da pruži konkretne smernice za zaštitu ugroženih grupa, dok istovremeno radi na smanjenju emisija u samom sektoru.
5. Novi mehanizmi i digitalna inovacija
Na samitu je takođe najavljeno nekoliko novih inicijativa. Jedna od najznačajnijih je Green Digital Action Hub, koji ima za cilj da poveže digitalnu tehnologiju sa strategijama za zaštitu životne sredine. Takođe je predstavljen AI Climate Institute, koji koristi veštačku inteligenciju kako bi pomogao zemljama u razvoju da implementiraju klimatska rešenja koja su prilagođena njihovim specifičnim uslovima. Ove inicijative su optimistične, ali i izazivaju pitanja o tome koliko će biti dostupne svim zemljama, posebno onima sa ograničenim resursima.
6. Geopolitičke napetosti i finansije
Finansijsko pitanje je, kao i uvek, bila tema broj jedan na COP30. Brazil je pokrenuo Circle of Finance Ministers, koji ima za cilj da obezbedi kontinuitet finansiranja za klimatske akcije, sa ciljem da se do 2030. godine dostigne suma od 1,3 biliona USD godišnje. Međutim, kritičari smatraju da ove finansijske obaveze nisu dovoljno konkretizovane, i upozoravaju da bogatije zemlje često ne ispunjavaju svoja obećanja.
7. Zaključak i prognoze
COP30 u Brazilu je pokazao da su klimatske akcije potrebne više nego ikada, ali su i dalje veliki izazovi na putu ka održivim rešenjima. Iako je u fokusu zaštita Amazonije i razvoj novih finansijskih mehanizama, političke tenzije, protesti i pitanje stvarnog finansiranja ostaju ključni problemi. Brazil kao domaćin postavlja visoke ambicije, ali će biti potrebno više konkretnih koraka da se osiguraju dugoročni rezultati.
U nastavku samita, ostaće važno pratiti hoće li se međunarodna zajednica obavezati na konkretne korake prema dekarbonizaciji, kako bi smanjila negativne posledice klimatskih promena i izgradila otporniji svet.
Preporučeno
Nuklearna bezbednost u fokusu sastanka u Kalinjingradu
TotalEnerži će snabdevati Guglove centre podataka u SAD električnom energijom iz obnovljivih izvora
Rols-Rojs gradi male modularne reaktore u Velikoj Britaniji: Amerika razočarana odlukom
Mađarski “Paks-2” otvara novu fazu izgradnje 2026. godine