AI pronalazi formulu kako da predvidi divlje talase

U revolucionarnoj studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, istraživači sa Niels Bohr Instituta Univerziteta u Kopenhagenu koristili su snagu veštačke inteligencije (AI) kako bi razotkrili misteriju divljih talasa.
Ovi monstruozni talasi, nekada predmet mornarskih legendi, dobili su naučno priznanje kada je 1995. godine 26 metara visoki divlji talas pogodio norvešku naftnu platformu Draupner.
Pod vođstvom bivšeg doktoranta Dion Häfnera, tim je iskoristio masivne količine podataka o kretanju okeana kako bi stvorio matematički model koji predviđa kada i kako bi divlji talasi mogli nastati.
Spajanjem informacija o kretanju okeana, stanju mora, dubinama voda i batimetrijskim detaljima, te korišćenjem podataka o talasima sa bova na 158 lokacija, istraživači su sakupili skup podataka koji obuhvata 700 godina visine talasa i informacija o stanju mora, ukupno preko milijardu talasa.
Mašinsko učenje transformisalo je ovaj ogroman skup podataka u algoritam, otkrivajući da se abnormalni talasi, uključujući i ekstremne divlje talase visine preko 20 metara, često javljaju.
Studija iznenađujuće izaziva postojeću predstavu da divlji talasi uglavnom nastaju spajanjem dva talasa, sugerirajući da ključni faktor leži u “linearnoj superpoziciji“.

Ovaj fenomen, prepoznat od 1700. godine, dešava se kada se dva talasna sistema privremeno preklapaju i međusobno pojačavaju.
Posledice studije ne ograničavaju se na naučnu radoznalost. Sa oko 50.000 teretnih brodova koji plove morima, algoritam predstavlja blagodat za industriju brodarstva.
Predviđanjem faktora koji pogoduju formiranju divljih talasa, kompanije mogu proaktivno procenjivati rizik duž planiranih ruta, potencijalno izbegavajući opasne susrete.
Dion Hefner naglašava transparentnost njihovog algoritma, ističući ga u odnosu na tipične crne kutije AI, čime se omogućava pristup javnim vlastima i meteorološkim službama za izračunavanje verovatnoće divljih talasa.
Ovo revolucionarno istraživanje ne samo da demistifikuje poreklo divljih talasa, već takođe pruža opipljiv alat za bezbednost pomorstva, ilustrujući potencijal AI da dešifruje kompleksne prirodne pojave na načine koji koriste industrije i poboljšavaju naše razumevanje sveta oko nas.
Preporučeno

Beograd pokretač velikih promena u oblasti energetske efikasnosti

Počela javna rasprava o zakonima koji donose čistiju proizvodnju i zdraviju životnu sredinu

Švajcarski glečeri nestaju: U samo 10 godina nestala je četvrtina volumena leda

Počela javna rasprava o zakonima iz oblasti zelene tranzicije Srbije
