Afričke ptice grabljivice na ivici nestanka: Zašto je to loša vest za ljude?
Nebo iznad Afrike postaje mračnije kako se dve trećine ptica grabljivica na kontinentu dovodi do ivice istrebljenja, otkriva ozbiljna studija objavljena u časopisu Nature Ecology and Evolution.
Sudbina 42 vrste grabljivica crta sumornu sliku: njihove populacije su se strmoglavile za zastrašujućih 90% u proteklih četrdeset godina.
Supovi, orlovi, škanjci i sokolovi, nekadašnje vladari neba, sada se suočavaju sa egzistencijalnom pretnjom. Iako su neki navedeni kao “Najmanja zabrinutost” na IUCN Crvenoj listi, daleko su od sigurnosti.
Gubitak staništa isplivava kao glavni krivac, pogoršan od strane krivolova, trovanja i smrtonosnih susreta sa dalekovodima.
Pretvaranje šumskih staništa u poljoprivredna zemljišta iskazuje se kao glavni antagonist, predstavljajući propast biodiverziteta.
Afrika, gubeći 22% svoje šumske prostranosti od 1900. godine, bori se sa ekosistemom na ivici propasti.
Zaštićena područja pružaju spas, ali samo 14% afričke zemlje uživa takvo utočište. Studija naglašava hitnost ispunjenja UN-ovog cilja zaštite 30% zemlje do 2030. godine.
Neuspeh u delovanju ne samo da ugrožava ptice, već i ljudsko zdravlje. Pad broja ptica grabljivica narušava delikatan balans prirode, otvarajući put širenju zoonotskih bolesti.
Kriza indijskih lešinara služi kao strašan presedan: opadajuće populacije dovele su do porasta leševa, što je izazvalo epidemiju besnila.
Sada, dok se gubitak biodiverziteta penje na lestvici globalnih pretnji, potreba za delovanjem postaje sve hitnija.
Dr. Fil Šo, glas hitnosti u studiji, naglašava imperativ za efikasnim zakonodavstvom, unapređenim upravljanjem zaštićenih područja i ojačanom sprovodnjom zakona protiv krivolova.
Bez brze intervencije, sudbina afričkih ptica grabljivica visi o koncu, bacajući senku nad nezaštićenim zemljištima kontinenta u narednim decenijama.