Nestašica vode u poljoprivredi: Kako klimatske promene utiču na proizvodnju hrane?
![Foto: Shutterstock](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2023/10/5-6.jpg)
Danas, na Svetski dan hrane, stavljamo fokus na ključni resurs za proizvodnju hrane – vodu.
Međutim, klimatske promene čine ovaj zadatak sve težim.
Padavine postaju nepredvidljive, suše češće, a više temperature zahtevaju više vode.
Skoro tri četvrtine svetskog obradivog zemljišta oslanja se na kišu, a ovakvi uslovi obećavaju katastrofu.
U nastojanju da ublažimo uticaje klimatskih promena, često promovišemo “održive sisteme za navodnjavanje“, kao što je kap po kap, ali ovi moderni sistemi često crpe vodu iz rezervoara, što ima cenu – i po ljude i po planetu.
Poljoprivreda već sada stvara globalnu nestašicu vode, jer čak 70% svetske potrošnje vode ide na proizvodnju hrane.
Trećina obradivih površina suočava se sa ekstremnim stresom vode, a takva potrošnja vode često dolazi iz istih izvora kao za domaćinstva i energetske svrhe, što stvara konkurenciju za vodu za piće.
Ova konkurencija takođe produbljuje rodu nejednakost, jer često žene moraju putovati kilometrima da bi prikupile vodu, što ih izlaže opasnostima i fizičkim naporima.
![Foto: Shutterstock](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2023/10/shutterstock_525934054-650x370.jpg)
Čak i ako bismo postigli maksimalnu efikasnost sistema za navodnjavanje, to ne garantuje održivost jer može podstaći povećanu proizvodnju i ukupnu potrošnju vode.
Umesto da pokušavamo da učinimo postojeći globalni prehrambeni sistem efikasnijim, moramo razmotriti sistemsku promenu u tome ko proizvodi hranu i za koga.
Alternativni model prehrambenog sistema, koji se zasniva na saradnji, pravdi, ekologiji i kontroli zajednica, može biti rešenje.
Agroindustrije tvrde da “hrane svet”, ali broj ljudi koji pate od gladi raste, što nije problem nedostatka hrane, već problema u distribuciji i korišćenju.
Nastojimo da transformišemo globalni prehrambeni sistem kako bismo smanjili njegov vodeni otisak.
To zahteva političke promene, podršku malim farmerima i promociju biljne ishrane.
I kao pojedinci, možemo doprineti smanjenju vodnog otiska hrane putem manjeg otpada i odabirom manje zahtevne hrane za vodu, kao što su biljni proizvodi.
Zaštita prirode i vodnih resursa od uticaja industrijske poljoprivrede postaje nužnost za naše preživljavanje.
Preporučeno
![U Kini proizvedena neuništiva baterija za električna vozila: Traje do milion kilometara](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/electric-car-1458836_1280.jpg)
U Kini proizvedena neuništiva baterija za električna vozila: Traje do milion kilometara
![Klimatski prihvatljivom električnom energijom snabdeva se polovina nemačkih domaćinstava](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/solar-panels-1477987_1280.jpg)
Klimatski prihvatljivom električnom energijom snabdeva se polovina nemačkih domaćinstava
![Skaču cene: Kakao i čokolada u prahu u EU u maju skuplji za 6,3 odsto nego prošle godine](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/dark-2562840_1280.jpg)
Skaču cene: Kakao i čokolada u prahu u EU u maju skuplji za 6,3 odsto nego prošle godine
![Nemačka planira da uveze do 100 TWh zelenog vodonika do 2035.](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/pipeline-1264084_1280.jpg)
Nemačka planira da uveze do 100 TWh zelenog vodonika do 2035.
![Ambalažni otpad: Obezbeđeno 3.000 novih posuda u više gradova Srbije](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/garbage-1260833_1280.jpg)