Kažu da je ovaj materijal “čudesan”, idealna zamena za silicijum
Solarna energija postaje sve jeftinija i lakša za nabavku, ali to, ipak, ne znači da je savršena.
Solarni paneli koji se obično prave od silicijuma imaju velike troškove unapred i uglavnom traju između 25 i 30 godina. Dakle, logično je da su naučnici tražili dugotrajnije alternativne materijale za proizvodnju solarnih ćelija, koje čine panele.
Sada, istraživači sa Univerziteta Prinston, pokazuju da se mineral nazvan perovskit, koji pokazuje mnoga ista svojstva kao silicijum, može koristiti za pravljenje dugotrajnijih solarnih ćelija.
Perovskit je, takođe, relativno jeftin jer, za razliku od silicijumskih ćelija, koje se stvaraju na 3.000 stepeni Farenhajta, perovskit ćelije se mogu napraviti na sobnoj temperaturi.
To znači da je za proizvodnju ovih ćelija potrebno mnogo manje energije, što proces čini održivijim, pored toga što je jeftiniji.
Zbog toga su ga stručnjaci za čistu energiju nazvali ovaj mineral „čudesnim materijalom“. On takođe ima prednost što je lakši od silicijuma – ali to takođe znači i da je mnogo krhkiji.
To je, ujedno, i jedan od razloga zašto perovskit još nije korišćen za pravljenje dugotrajnih solarnih panela. Što je još važnije, perovskit se nije smatrao “dobrom” alternativom solarnim ćelijama napravljenim od silicijuma – zbog svog životnog veka.
Prva generacija perovskitnih ćelija mogla je da traje samo nekoliko minuta, dok su kasnije generacije trajale samo do godinu dana. Ali, nedavno je solarna ćelija iz perovskita pokazala da može trajati čak i duže od većine tipičnih solarnih panela.
Zajedno sa poznatom efikasnošću perovskita, ovo bi moglo biti apsolutna prekretnica.
Preporučeno
STIŽU VELIKE PROMENE U ENERGETICI! Srbija ubrzava gradnju solarnih i vetroelektrana, dozvole će se izdavati mnogo brže
KINEZI ULAŽU 240 MILIONA EVRA U SRBIJU! Banat postaje prestonica vetra, stižu gigantski vetroparkovi
Srbija ima 824 MW vetra, svet ruši rekorde: 165 GW novih kapaciteta i istorijski rast OIE
BUDUĆNOST ENERGIJE: Svet ulazi u najveću transformaciju u istoriji – 150 biliona $, nova epoha struje i borba za resurse