Veštačka inteligencija ima skrivenu cenu: Novi podaci otkrivaju koliko energije troše ogromni centri
Razvoj veštačke inteligencije donosi sve naprednije digitalne usluge, ali i sve veću potrošnju električne energije. Novo istraživanje američkih naučnika pokazuje da najveći centri za obradu podataka u Sjedinjenim Američkim Državama troše količine struje uporedive sa potrošnjom čitavih država.
Prema istraživanju sa Harvarda, 403 velika američka centra za obradu podataka potrošila su približno 82 teravat-sata električne energije u periodu od maja 2024. do aprila 2025. godine.
To predstavlja oko 1,8 odsto ukupne američke potrošnje električne energije.
Naučnici procenjuju da je rad tih postrojenja povezan sa emisijom od približno 25,7 miliona tona ugljen-dioksida, što je uporedivo sa godišnjim emisijama Danske.
Posebno zabrinjava podatak da je oko 54 odsto električne energije korišćene za njihov rad poticalo iz uglja i prirodnog gasa.
Istraživači su koristili satelitske snimke za identifikaciju velikih centara, a zatim procenjivali njihovu potrošnju na osnovu raspoloživih podataka o električnoj infrastrukturi.
Zbog ograničene javne dostupnosti podataka o radu pojedinačnih postrojenja, rezultati predstavljaju procene, a ne direktno izmerenu potrošnju svakog centra.
Uticaj na životnu sredinu znatno se razlikuje u zavisnosti od lokacije. Prema istraživanju, proizvodnja iste količine električne energije u Vajomingu, gde je značajno prisutan ugalj, povezana je sa približno sedam puta većim emisijama nego u Oregonu, koji se više oslanja na hidroenergiju.
U međuvremenu, na klimatskoj konferenciji COP31 predstavljena je dobrovoljna inicijativa koja poziva tehnološke kompanije da koriste čistiju energiju, efikasnije upravljaju vodom i električnom energijom i transparentnije izveštavaju o uticaju svojih sistema.
Stručnjaci upozoravaju da rast potražnje za računarskim kapacitetima može dodatno povećati pritisak na elektroenergetske mreže.
Jedno od mogućih rešenja jeste korišćenje otpadne toplote iz centara za grejanje stambenih i poslovnih objekata.
Istraživanje otvara važno pitanje kako nastaviti razvoj digitalnih tehnologija, a istovremeno ograničiti njihov energetski i klimatski otisak.
Preporučeno
Vetar oborio cene struje u delu Evrope: Proizvodnja skočila čak 136 odsto
Albanija pokreće novu inicijativu za zaštitu prirode: Šume, reke i obala u centru pažnje
Energija skrivena duboko pod zemljom dobija novu šansu: Hrvatska priprema razvoj geotermalnih projekata
Popularne pečurke postale pretnja šumama: Stručnjaci upozoravaju na neočekivanu opasnost