Istraživanje upozorava: Zdravstveni teret plastike udvostručuje se do 2040.
ZDRAVSTVENE poteškoće povezane sa plastikom mogle bi da se udvostruče do 2040. godine, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Lanset Planetari Helt, prenosi nemačka agencija dpa.
Kako se navodi u studiji, negativni zdravstveni efekti izazvani emisijama gasova sa efektom staklene bašte, zagađenjem vazduha i toksičnim hemikalijama koje nastaju tokom proizvodnje i upotrebe plastike mogli bi da porastu na alarmantan nivo ukoliko se postojeći sistem ne promeni.
Istraživači su identifikovali štetne posledice po zdravlje u svakoj fazi životnog ciklusa plastike – od vađenja fosilnih goriva i industrijske proizvodnje, do njenog odlaganja u životnu sredinu. Posledice uključuju respiratorne bolesti, rak, zdravstvene probleme povezane sa globalnim zagrevanjem, kao i druge teške poremećaje.
Studiju je predvodio tim naučnika sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM), kao i univerziteta u Tuluzu i Ekseteru. Korišćenjem modeliranja, istraživači su uporedili različite scenarije proizvodnje, potrošnje i upravljanja plastičnim otpadom u periodu od 2016. do 2040. godine.
Rezultati pokazuju da bi, ukoliko se ništa ne promeni, emisije gasova sa efektom staklene bašte i globalno zagrevanje činili oko 40 odsto ukupnih zdravstvenih problema povezanih sa plastikom. Zagađenje vazduha, uglavnom nastalo tokom proizvodnje plastike, učestvovalo bi sa 32 odsto, dok bi toksične hemikalije ispuštene u okolinu činile 27 odsto negativnih efekata.
Manje od jedan odsto zdravstvenih problema odnosilo bi se na smanjenu dostupnost vode, oštećenje ozonskog omotača i povećano jonizujuće zračenje.
Istraživači navode da je reč o prvoj studiji koja procenjuje broj izgubljenih godina zdravog života na globalnom nivou usled plastike. Prema procenama, bez promena u sistemu, godišnji broj izgubljenih godina zdravog života mogao bi da poraste sa 2,1 milion u 2016. na 4,5 miliona do 2040. godine.
Studija ukazuje i da povećanje reciklaže ili prikupljanja plastičnog otpada samo po sebi ne bi značajno smanjilo zdravstvene posledice. Međutim, kombinacija sistemskih mera, uključujući i ograničavanje proizvodnje plastike, mogla bi da smanji negativne zdravstvene efekte za 43 odsto do 2040. godine u poređenju sa scenarijem bez promena.
Autorka studije sa LSHTM-a, Megan Dini, istakla je da se odgovornost često prebacuje na pojedince, ali da rezultati jasno pokazuju da je potrebna sveobuhvatna sistemska promena u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike, od njenog nastanka do kraja životnog ciklusa.
Preporučeno
SAD drugi put napustile Pariški sporazum o klimatskim promenama
Zelene obveznice mogu igrati ključnu ulogu u transformaciji domaće privrede
Svet je opasno nespreman za ekstremne vrućine koje dolaze
Valjaonica bakra Sevojno dokaz da privreda i ekologija mogu zajedno