U Bonu se odlučuje o održivoj budućnosti – počela konferencija koju pomno prati ceo svet
U periodu od 3. do 13. juna u Bonu se održava niz sastanaka u okviru UN konferencije o klimi, gde delegati i eksperti rade na postizanju napretka u borbi protiv klimatskih promena i dostizanju ambicioznih klimatskih ciljeva proklamovanih međunarodnim sporazumima.
Tokom ovih junskih sastanaka, fokus je na finansiranju klime, jačanju otpornosti na klimatske uticaje, transparentnom izveštavanju kako bi se omogućile snažnije klimatske akcije i povećanju ambicija za nacionalne klimatske planove.
Sve zemlje su pozvane da prioritetno razviju Nacionalne planove prilagođavanja (NAP) do kraja 2025. godine i ostvare značajan napredak u njihovoj primeni do 2030. godine. Ovi planovi su ključni za izgradnju otpornosti na klimatske uticaje i zaštitu zajednica, infrastrukture i ekosistema. U bliskoj saradnji UN sa zemljama i finansijskim institucijama teži se privlačenju finansijskih sredstava i pokretanju značajnih napora za prilagođavanje klimatskim promenama.
Ove godine je planirano kretanje ka boljim, efikasnijim i transparentnijim tržištima ugljenika, što može privući sredstva za nacionalne klimatske planove i prilagođavanje. Operacionalizacija novog globalnog tržišta ugljenika u skladu sa članom 6.4 Pariskog sporazuma je jedan od važnijih zadataka.
Očekuje se da ovi junski sastanci u Bonu budu ključni pripremni sastanci za Konferenciju UN o klimatskim promenama COP29, koja će se održati u novembru 2024. u Bakuu, u Azerbejdžanu. Dušan Stokić, delegirani predstavnik Međunarodne trgovinske komore (ICC) u ime Privredne komore Srbije, prisustvovao je ovim događajima u prva tri dana i naglasio značaj ovih pripremnih sastanaka za buduće klimatske akcije.
Preporučeno
Srpski srednjoškolac putuje na Severni pol: Proglašeni pobednici međunarodnog projekta „Ledolomac znanja“
FBiH pokreće program solarnih panela za socijalno ugrožene – struja bi mogla biti gotovo besplatna
Srbija ulaže pola milijarde dinara u zaštitu prirode: Potpisano 39 ugovora za unapređenje zaštićenih područja
Država uložila više od 11 milijardi dinara u čistiji vazduh: Korist osetilo 1,8 miliona građana