Eskalacija krize: Grenland gubi led brzinom koja brine

Foto: Shutterstock

U ledenoj pustinji Grenlanda, instrumenti na tlu i vazdušni pregledi otkrili su uznemirujuću istinu: Glečer 79° N gubi led brzinom koja zabrinjava.

Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Kriosfera, sprovedenom od strane Alfred Wegener Instituta, glečer je izgubio neverovatnih 160 metara debljine od 1998. godine.

Glavni krivac?

Topli okeanski tokovi neprimetno grizu glečer s donje strane, dok visoke vazdušne temperature stvaraju površinska jezera koja urezuju ogromne kanale kroz led, usmeravajući vodu pravo u dubine okeana.

Ugnežden u divlju teren severoistočnog Grenlanda nalazi se skromni kamp, služeći kao polazna tačka za slanje dronova opremljenih najnovijom radar tehnologijom.

Ovi autonomni čuda, uz podršku helikoptera, uputili su se u srce Glečera 79° N, regiona koji je poznat po nedostupnosti za tradicionalna merenja.

Dodatno su se na ove napore sa zemlje nadovezali hrabri letovi polarne avijacije Alfred Wegener Instituta, Centra Helmholtz za polarne i morske nauke (AWI), i ključni satelitski podaci, svi se susrećući kako bi oslikali mračnu sliku odlepljujućeg Grenlanda.

Dok se borba protiv klimatskih promena pojačava, otkrića poput ovih služe kao surovi podsetnik na hitnu potrebu za akcijom.

Sudbina ledenih predele naše planete visi o koncu, njihova borba odjekuje kao opominjući poziv da se suočimo sa zagrevanjem sveta s odlučnošću i rešenošću.

Glečer Grenlanda globalno zagrevanje klimatske promene Okeanski tokovi topljenje leda

Preporučeno

Budućnost nuklearne energije u rukama mladih: Srbija deo globalne inicijative koja okuplja 15.000 učesnika

Budućnost nuklearne energije u rukama mladih: Srbija deo globalne inicijative koja okuplja 15.000 učesnika

Nov. 13, 2026
More toplije nego ikada, život na obali nestaje: Naučnici upozoravaju na dramatične promene

More toplije nego ikada, život na obali nestaje: Naučnici upozoravaju na dramatične promene

Nov. 13, 2026
Plastiku razgrađuju gotovo deset puta brže: Naučnici razvili tehnologiju koja bi mogla da promeni reciklažu

Plastiku razgrađuju gotovo deset puta brže: Naučnici razvili tehnologiju koja bi mogla da promeni reciklažu

Nov. 13, 2026
Počela izgradnja jednog od najvećih zelenih projekata u Grčkoj: Sunčevu energiju čuvaće ogromne baterije

Počela izgradnja jednog od najvećih zelenih projekata u Grčkoj: Sunčevu energiju čuvaće ogromne baterije

Nov. 12, 2026
Vratili reci prirodni tok posle 200 godina: Deset godina kasnije dogodio se izuzetan oporavak

Vratili reci prirodni tok posle 200 godina: Deset godina kasnije dogodio se izuzetan oporavak

Nov. 12, 2026