Naučnici upozoravaju na rekordno tanak sloj leda na Antarktiku
Rekordno tanak sloj leda oko Antarktika zabrinjava naučnike, pokazujući trend smanjenja koji traje već tri godine.
Američki centar za sneg i led objavio je najnovije podatke koji potvrđuju da je količina plutajućeg leda oko kontinenta dosegnula najniži nivo do sada.
Analize su pokazale da je površina leda na moru 18. februara iznosila 1,99 miliona kvadratnih kilometara, dok je samo tri dana kasnije, 21. februara, pala na 1,98 miliona.
Ovo je treća uzastopna godina s najnižim nivoom leda, a trend opadanja zabrinjava naučnike.
“Poslednje tri godine su zabeležile najniži nivo leda”, izjavio je Vil Hobs, naučnik sa Univerziteta Tasmanija.
-Iako se činilo da se pokrivenost blago oporavlja, ponovno zamućenje je dovelo do pada. Međutim, još uvek nemamo pouzdane podatke o debljini antarktičkog morskog leda – dodala je klimatolog Ariana Purić sa Univerziteta Monash.

Naučnici istražuju uzroke ovog opadanja, ali su zabrinuti da globalno zagrevanje igra ključnu ulogu, posebno zagrevanje Južnog okeana.
Gubitak morskog leda može imati ozbiljne posledice, budući da manje leda znači veće zagrevanje okeana.
-Sa vrlo niskim maksimumom prošlog septembra, verovatno je da je led bio tanji u mnogim područjima, ali je teško proceniti koliki je uticaj to imalo na brzinu topljenja i približavanje minimumu – rekao je Volt Majer, viši naučnik u Nacionalnom centru za podatke o snegu i ledu.
Upozoreno je da je gubitak morskog leda samo jedan od mnogih znakova promena na Antarktiku koje će verovatno imati globalne posledice, s’ obzirom na to da izloženost većeg dela kontinenta okeanu ubrzava gubitak leda na kopnu, što može podići nivo mora širom sveta.
Preporučeno
Ogromna “baterija za grad” puštena u rad: Može za nekoliko sekundi da isporuči čak 850 MW
Svet obećao da će obnoviti milijardu hektara zemljišta: Za sada je ostvarena tek petina plana
Kina tvrdi da je izvela tehnološki podvig u orbiti: Dva satelita spojena hiljadama kilometara iznad Zemlje
Stare baterije električnih automobila mogle bi da čuvaju višak energije sunca i vetra