More u opasnosti: Zapanjujuće emisije CO2 izazvane ribarskim koćarenjem

Foto: Shutterstock

U jednom revolucionarnom istraživanju, doktorka Trisha Atwood otkriva značajne emisije ugljen-dioksida povezane sa dnom povlačenja mreža, široko kritikovanom metodom ribolova poznatom po destruktivnom uticaju na morske ekosisteme.

Istraživanje otkriva godišnje emitovanje od 370 miliona tona CO2, dvostruko više od emisija cele globalne ribarske flote.

Hotspotovi za povlačenje mreža, identifikovani u periodu od 1996. do 2020. godine, obuhvataju Istočno kinesko more, Baltičko i Severno more, Grenlandsko more, Jugoistočnu Aziju, Bengalški zaliv, Arapsko more, Meksički zaliv i delove Evrope.

Ovo otkriće izaziva dosadašnje poimanje ekološkog uticaja dna povlačenja mreža, pozicionirajući ga kao značajnog doprinosioca klimatskim promenama.

Doktorka Atwood, koja je povezana sa Univerzitetom u Juti i Nacionalnom geografskom ekspedicijom Pristine Seas, naglašava hitnu potrebu za uključivanjem ovih emisija u klimatske planove zemalja.

Istraživanje ističe trenutne koristi smanjenja emisija iz dna povlačenja mreža, dok odlaganje akcija osigurava nastavak emisija tokom naredne decenije.

Izvan atmosferskog uticaja, istraživanje ispituje sudbinu 40 do 45 posto ugljenika koji ostaje u okeanu nakon dna povlačenja mreža.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Ovaj preostali ugljenik doprinosi lokalizovanoj okeanskoj acidifikaciji, predstavljajući značajnu pretnju biljnom i životinjskom svetu u područjima koja su pogođena ovom metodom ribolova.

Sa rastućim zabrinutostima, jača poziv za sveobuhvatnim politikama koje bi se bavile ovom ekološkom krizom.

Doktor Enrik Sala, Nacionalni geografski istraživač na terenu i izvršni direktor Pristine Seas, ističe da je suočavanje sa emisijama ugljenika iz dna povlačenja mreža ključno ne samo za smanjenje globalnog zagrevanja, već i za obnovu morskog života.

Gavin Šmit, direktor NASA-instituta za svemirske studije Godard, priznaje višeslojne probleme povezane sa dnom povlačenja mreža, ističući hitnost političkih napora kako bi se maksimizovali benefiti u svim oblastima.

U suštini, istraživanje osvetljava kompleksan odnos između ljudskih aktivnosti, degradacije životne sredine i neophodnosti održivih praksi u zaštiti naše planete.

Sa fokusom na dugoročne posledice dna povlačenja mreža, pojačava se kolektivni poziv na akciju za donosioce odluka i zaštitnike životne sredine podjednako.

Emisije CO2 klimatske promene Morski lov održivost ribolov ugljen dioksid

Preporučeno

Srbija ima 824 MW vetra, svet ruši rekorde: 165 GW novih kapaciteta i istorijski rast OIE

Srbija ima 824 MW vetra, svet ruši rekorde: 165 GW novih kapaciteta i istorijski rast OIE

Jun. 17, 2026
BUDUĆNOST ENERGIJE: Svet ulazi u najveću transformaciju u istoriji – 150 biliona $, nova epoha struje i borba za resurse

BUDUĆNOST ENERGIJE: Svet ulazi u najveću transformaciju u istoriji – 150 biliona $, nova epoha struje i borba za resurse

Jun. 17, 2026
Održivi izvori energije u fokusu: EPS gradi novu energetsku mrežu uz Đerdap 3 i solarne gigaprojekte

Održivi izvori energije u fokusu: EPS gradi novu energetsku mrežu uz Đerdap 3 i solarne gigaprojekte

Jun. 08, 2026
Energetski zaokret u Srbiji: Više od 60 elektrana izgubilo povlašćeni status, sistem ulazi u novu fazu

Energetski zaokret u Srbiji: Više od 60 elektrana izgubilo povlašćeni status, sistem ulazi u novu fazu

Jun. 08, 2026
IATA diže uzbunu: Cilj nulte emisije u avijaciji do 2050. pod velikim znakom pitanja

IATA diže uzbunu: Cilj nulte emisije u avijaciji do 2050. pod velikim znakom pitanja

Jun. 08, 2026