Čistiji vazduh već ove zime: 700 učenika i nastavnika u Grockoj dočekuje novu grejnu sezonu bez zagađenja
Ministarka zaštite životne sredine u tehničkom mandatu Sara Pavkov obišla je danas radove na izgradnji toplovoda za Osnovnu školu “Ilija Garašanin” u Grockoj koji će omogućiti priključenje školskog objekta na lokalnu toplanu i dodala da će više od 700 učenika i nastavnika već od ove grejne sezone osetiti efekte prelaska na ekološki prihvatljiviji sistem grejanja.
“Zajedno sa opštinom uradili smo veliki posao. Uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine zatvorena je kotlarnica na lož ulje u OŠ ‘Ilija Garašanin’ u opštini Grocka i omogućen priključak školskog objekta na toplanu”, rekla je Pavkov.
Ona je podsetila da je ova toplana, koja je trošila 700 tona uglja godišnje, pre dve godine prešla na ekološki prihvatljiviju drvnu sečku.
“Danas, u osnovnoj školi koja broji više od 700 đaka, ponosno mogu da kažem da više nema problema sa neekološkim energentom, i da je potrošnja od 204.000 litara lož ulja godišnje prošlost”, rekla je Pavkov.
Prema njenim rečima, ovaj projekat je još jedan primer kako ulaganjem u čistije sisteme grejanja istovremeno unapređujemo uslove u javnim ustanovama i doprinosimo boljem kvalitetu vazduha.
“Nastavićemo istim intenzitetom da menjamo kotlove u javnim ustanovama širom Srbije. Cilj nam je za 2027. bio zamenjenih 200 kotlova, ali smo ga već premašili i do kraja ove godine imaćemo skoro 300 zamenjenih kotlova. To najbolje pokazuje kojim tempom radimo i koliko nam je važno da građani rezultate osete što pre”, kazala je ministarka zaštite životne sredine u tehničkom mandatu.
Ona je dodala da se svaki projekat koji može da donese konkretan rezultat ubrzava i da se ulaganjem u modernije i čistije sisteme grejanja stvaraju bolji uslovi za život i rad u javnim ustanovama širom Srbije i da svaka zamenjena kotlarnica znači čistiji vazduh za građane.
Preporučeno
Nova solarna elektrana na jugu Srbije: Krovovi fabrike u Vranju pretvoreni u izvor zelene energije
Evropski proizvođači kamiona traže više vremena: Ciljevi za smanjenje CO₂ do 2030. pod znakom pitanja
Struja sve skuplja, a rešenje bi moglo da bude na krovu: Solarni paneli i baterije menjaju pravila igre
Tri velika grada u Srbiji mogla bi da postanu zelenija: Traže se rešenja koja vraćaju prirodu među beton