5 načina na koje klimatske promene utiču na okeane i mora

Čini se da se nikada pre u javnosti nije davalo toliko značaja ovoj temi, mada se naučnici i ekolozi njome bave decenijama unazad, i to sa velikim razlogom

Klimatske promene, danas posebno, utiču na gotovo sve aspekte našeg, modernog društva. Tim negativnim posledicama, nažalost, u velikoj meri je doprineo i sam čovek. I premda promene klime u velikoj meri utiču na šume, farme, izvore slatke vode i ekonomiju – ekosistemi okeana (i mora), nekako ostaju u epicentru globalnog zagrevanja.

Čak i sa svojim ogromnim kapacitetom da apsorbuju toplotu i ugljen-dioksid, okeani su bili za 0,17 stepeni Celzijusa topliji 2017. nego 2000. godine, a čini se da se trend zagrevanja ubrzava. Više od 90 odsto zagrevanja Zemlje od 1950. dogodilo se u okeanima, tako da je nije teško zaključiti zašto su naučnici zabrinuti.

Ono što je svakako ogroman pomak, jeste da je u martu 2023. postignut istorijski sporazum o zaštiti okeana, i to posle 10 godina dugih pregovora. Ugovorom o otvorenom moru je, naime, predviđeno da do 2030. godine 30 odsto svetskih okeana postanu zaštićena područja, radi očuvanja i obnove flore i faune u vodi. Sporazum je postignut u sedištu Ujedinjenih nacija (UN), u Njujorku.

Ipak, velika šteta je prethodno učinjena, i ne znači da se situacija nadalje neće komplikovati, niti da je ovo “rešenje”. Stoga, hajde da malo bolje pogledamo šta je to što najviše utiče na okeane i remeti njihov ekosistem.

  1. Izbeljivanje korala
    Još 1990. godine, stručnjak za koralne grebene Tom Goreau i Rod Fujita istakli su da su masovne akcije “izbeljivanja korala” – zabeležene tokom 1980-ih godina – verovatno posledica abnormalno toplih temperatura, povezanih sa klimatskim promenama. Sada je očigledno da mnogi koralni grebeni, uključujući australijski Veliki koralni greben, umiru. Masovno beljenje korala dovodi do izgladnjivanja, skupljanja i smrti korala, koji podržavaju hiljade vrsta koje žive na koralnim grebenima. Koralni grebeni su posebno osetljivi na povećanje temperature, a istraživanja pokazuju da okeani doživljavaju sve duže i ozbiljnije “morske toplotne talase” koji bi mogli da potisnu još više okeanskih životinja i ekosistema do svojih granica.
  2. Migracija riba
    Mnoge vrste riba kreću se prema polovima kao odgovor na zagrevanje okeana, ometajući ribarstvo širom sveta. Jedna studija predviđa da će efekti klimatskih promena naterati stotine okeanskih riba na sever, što će posebno pogoditi severnoamerički ribolov koji zavisi od pacifičke kamene ribe, atlantskog bakalara i crnog brancina.
  3. Utapanje močvara
    Porast nivoa mora, delimično rezultat toplote koju apsorbuje okean, takođe “utapa” močvare. Takva područja obično rastu vertikalno, dovoljno brzo da budu u toku sa višim nivoima vode. Ali pre nekoliko godina ovaj uspon se ubrzao do tačke u kojoj močvare više ne mogu da se održe iznad vode. Koralni grebeni i polja morske trave takođe su u opasnosti od “davljenja”, opisuju naučnici slikovito, jer mogu da vrše fotosintezu samo u relativno plitkoj vodi.
  4. Zakiseljavanje okeana
    Okeani danas apsorbuju oko jedne trećine ugljen-dioksida koji ljudi šalju u atmosferu, ili oko 22 miliona tona dnevno. Ova ogromna “usluga”, koja je značajno usporila globalno zagrevanje, ostvarena je, međutim, uz veliku cenu: trend zakiseljavanja okeana je oko 30 puta veći od prirodnih varijacija, a prosečna površinska PH vrednost okeana, standardna mera kiselosti, opala je za 0,1 jedinicu. To je povećanje kiselosti za 25 posto, što je značajno. Veća kiselost šteti mnogim okeanskim vrstama koje koriste kalcijum-karbonat da formiraju svoje skelete i školjke. Studije su pokazale da se formiranje kalcijum-karbonata poremeti ako voda postane previše kisela. Čini se da zakiseljavanje okeana, takođe, utiče negativno na čitave ekosisteme, kao što su koralni grebeni, koji zavise od formiranja kalcijum-karbonata za izgradnju strukture grebena, a što zauzvrat obezbeđuje domove za grebenske organizme.
  5. Katastrofalna pozitivna povratna sprega
    I naposletku, čini se da zakiseljavanje takođe smanjuje količinu sumpora koji izlazi iz okeana u atmosferu. Ovo smanjuje refleksiju sunčevog zračenja nazad u svemir, što dovodi do još većeg zagrevanja. To je, inače, vrsta pozitivne povratne sprege koja bi mogla da dovede do nepovratnih klimatskih promena – i svakako, da izazove još više katastrofalnih efekata na okean.
ekosistem more okean vodeni ekosistem zastita zivotne sredine

Preporučeno

U Kini proizvedena neuništiva baterija za električna vozila: Traje do milion kilometara

U Kini proizvedena neuništiva baterija za električna vozila: Traje do milion kilometara

Jul. 05, 2024
Klimatski prihvatljivom električnom energijom snabdeva se polovina nemačkih domaćinstava

Klimatski prihvatljivom električnom energijom snabdeva se polovina nemačkih domaćinstava

Jul. 05, 2024
Skaču cene: Kakao i čokolada u prahu u EU u maju skuplji za 6,3 odsto nego prošle godine

Skaču cene: Kakao i čokolada u prahu u EU u maju skuplji za 6,3 odsto nego prošle godine

Jul. 05, 2024
Nemačka planira da uveze do 100 TWh zelenog vodonika do 2035.

Nemačka planira da uveze do 100 TWh zelenog vodonika do 2035.

Jul. 05, 2024
Ambalažni otpad: Obezbeđeno 3.000 novih posuda u više gradova Srbije

Ambalažni otpad: Obezbeđeno 3.000 novih posuda u više gradova Srbije

Jul. 05, 2024