Umesto mašina u šumi – konji: “Ekološki, ovo ima mnogo prednosti”

Foto: Shutterstock

U 23. bečkom okrugu (opštini) Lizing ponovo su aktivni tegleći konji u šumarstvu. Umesto teških mašina, snažni konji austrijske rase poznati kao noriški konji ili Pincgauer, vuku oborena stabla iz šume do utvrđenih staza.

Ekološki, vraćanje konja ima mnogo prednosti.

Direktor za šumarstvo i klimu, Andreas Januškovec, objašnjava: „Najveća prednost vuče drva pomoću konja je definitivno očuvanje tla i istovremeno ekološki transport stabala bez emisije CO2. Osim toga, uvek je atrakcija kada se tokom šetnje šumom naiđe na ove četvoronožne pomoćnike.“

Predsednik opštine, Gerald Bišof, pozdravlja šumske radove i ističe: „Grad korsiti konje umesto teških mašina gde god je to moguće, jer životinje rade prirodnije. Takođe, prolaznici i meštani iz Lizinga, uglavnom, daju pozitivne povratne informacije“.

Noriški konji mogu da vuku teret dvostruke težine njihove telesne mase u kratkom roku. Nakon maksimalno dva sata konji završavaju rad i imaju „slobodno vreme“.

austrija Beč ekologija konji mašine priroda šumarstvo šume

Preporučeno

Bio je na ivici nestanka, sada stižu sjajne vesti: Najteži papagaj na svetu oborio rekord posle 75 godina

Bio je na ivici nestanka, sada stižu sjajne vesti: Najteži papagaj na svetu oborio rekord posle 75 godina

Sep. 02, 2026
Pre 9.000 godina ovde su ljudi već obrađivali metal: Arheolozi pronašli radionicu koja menja pogled na praistoriju

Pre 9.000 godina ovde su ljudi već obrađivali metal: Arheolozi pronašli radionicu koja menja pogled na praistoriju

Sep. 02, 2026
Zelene energije imaju i previše: Problem više nisu solarni paneli, već gde sa svom tom strujom

Zelene energije imaju i previše: Problem više nisu solarni paneli, već gde sa svom tom strujom

Sep. 02, 2026
Srbija pokreće novu digitalnu inicijativu: Veštačka inteligencija i transfer tehnologije povezaće desetine zemalja

Srbija pokreće novu digitalnu inicijativu: Veštačka inteligencija i transfer tehnologije povezaće desetine zemalja

Sep. 01, 2026
Ekološka katastrofa u Jadranu: Vrućina i manjak kiseonika uništili 90 odsto dagnji

Ekološka katastrofa u Jadranu: Vrućina i manjak kiseonika uništili 90 odsto dagnji

Sep. 01, 2026