Ubrzani rast prirodnih klimatskih inicijativa: Dupliranje u poslednjih 12 meseci
Nedavno istraživanje koje je sproveo Inevitable Policy Response (IPR) otkriva značajno udvostručenje politika zasnovanih na prirodi koje su implementirale vlade širom sveta u protekloj godini.
Ovaj porast, koji obuhvata oko 300 politika širom sveta, naglašava značajnu promenu u strategiji klimatske politike.
Izveštaj predviđa da će gotovo polovina ciljanih smanjenja emisija do 2035. godine proizaći iz inicijativa usmerenih na suzbijanje seča šuma, smanjenje otpada hrane, obnavljanje ekosistema i implementaciju rešenja za klimu zasnovanih na prirodi.
Iako ove politike odgovaraju u okvirima ograničavanja globalnog zagrevanja na 2 stepena Celzijusa, nedostaje im ambiciozniji cilj od 1,5 stepeni koji je utvrđen Pariskim sporazumom, što postavlja pritisak na vlade da pojačaju napore u narednim godinama.
Posledice za poslovni sektor su značajne, pri čemu studija upozorava na povećane rizike za investitore i kompanije koje nisu spremne za posledice ovih politika.

Posebno zabrinjava predstojeća zakonodavstvo EU koje cilja na proizvode povezane sa sečom šuma, preteći visokim kaznama i zabranom pristupa tržištu za subjekte koji nisu u skladu sa propisima.
Uvoznici i izvoznici moraju brzo da se prilagode kako bi ispunili stroge zahteve o usklađenosti, jer bi neuspeh u tome mogao rezultirati značajnim ekonomskim gubicima i oštećenjem reputacije.
Dok svet ubrzava fokus na rešenja za klimu zasnovana na prirodi, izveštaj služi kao jasan podsetnik za poslovne subjekte da preispitaju strategije i prihvate mere održivosti kako bi efikasno navigirali kroz promenjivu regulatornu sredinu.
Preporučeno
Srpski srednjoškolac putuje na Severni pol: Proglašeni pobednici međunarodnog projekta „Ledolomac znanja“
FBiH pokreće program solarnih panela za socijalno ugrožene – struja bi mogla biti gotovo besplatna
Srbija ulaže pola milijarde dinara u zaštitu prirode: Potpisano 39 ugovora za unapređenje zaštićenih područja
Država uložila više od 11 milijardi dinara u čistiji vazduh: Korist osetilo 1,8 miliona građana