Trka na moru: U dubinama se krije energetsko blago

Na dnu morskog dna leže milijarde tona i milijarde dolara kritičnih minerala, uključujući nikl, bakar, kobalt i mangan.
Ovi metali su od vitalnog značaja za baterije električnih vozila i prelazak na čistu energiju, a nalaze se u izobilju u delu Tihog okeana poznatom kao Clarion-Clipperton zona.
Ali vađenje ovih metala putem dubokomorskog rudarenja postalo je gromobran za globalne kontroverze, jer se mnogi plaše potencijalnih ekoloških poremećaja koje bi to moglo da izazove.
Štaviše, međunarodni propisi za dubokomorsko rudarenje tek treba da budu finalizovani, a nadležna regulatorna agencija povezana sa Ujedinjenim nacijama, Međunarodna uprava za morsko dno, ili ti ISA, nedavno je propustila ključni rok da to učini.
“Znamo tako vrlo, vrlo malo o tome kako duboko more funkcioniše, ali znamo da je krhko. Veoma je osetljivo na smetnje“, rekla je Džesika Bejtl, koja vodi Inicijativu Svetskog fonda za divlje životinje “No Deep Seabed Mining Initiative”.
Međutim, Džerard Baron, izvršni direktor kompanije “The Metals Company” tvrdi da moramo da uporedimo potencijalne uticaje dubokomorskog rudarenja sa poznatim štetama koje proizilaze iz kopnenog rudarenja, kao što je krčenje šuma.
“Znate, ne sugerišemo da je ovo aktivnost bez uticaja, ali ono što predlažemo je da su uticaji mali deo u poređenju sa alternativama na kopnu”, rekao je Baron.
Između 2020. i 2030. godine, potreba za baterijama od nikla bi trebalo da se poveća za faktor od oko 20, potražnja za manganom se predviđa da će porasti oko osam puta, dok će se potražnja za kobaltnim baterijama učetvorostručiti.
Nikl, bakar, kobalt i mangan se nalaze u izobilju na morskom dnu, u obliku polimetalnih nodula, koji su globularne koncentracije minerala koje pokrivaju do 70% morskog dna u određenim oblastima.
Preporučeno

Rosatom i Vijetnam grade nuklearnu budućnost: Istraživački reaktor, obuka kadrova i pregovori o VVER-1200

Ministarka Pavkov u Nišu obišla najveći projekat za efikasno upravljanje otpadnim vodama

Vlada Švajcarske finansijski podržava ekološke projekte u 18 lokalnih samouprava Srbije

Beč u znaku inovacija: Zalivanje zelenila kišnicom i otpadnom vodom iz toaleta
