Smrtonosniji od ajkula: 40 odsto vrsta ugroženo zbog delovanja čoveka

Ljudi koriste ili trguju sa trećinom divljih životinja na svetu, otkrivaju nova istraživanja, što ih čini daleko smrtonosnijima od predatora poput ajkula.

Nije teško primetiti da ljudi dominiraju lancom ishrane, a po prvi put, naučnici su kvantifikovali ovu dominaciju – i rezultati su poražavajući.

Međunarodni istraživački tim proučavao je upotrebu i trgovinu 47.665 vrsta kičmenjaka, grupu koja obuhvata sve sisare, ptice, gmizavce, ribe i vodozemce i otkrili su da se 14.663 vrsti – što je otprilike trećina – koristi za hranu, odeću, lekove ili kao kućni ljubimci.

Od ovih vrsta, oko 40 odsto je ugroženo ljudskom delatnošću.

To čini ljude najvećim predatorima u istoriji.

Ljudsko predatorstvo može uništiti složene mreže života.

– Prekomerno iskorišćavanje vrsta imaće duboke posledice po biodiverzitet i funkciju ekosistema -upozoravaju istraživači.

Kako ljudi dominiraju lancem ishrane?

Kada zamislite predatora, verovatno zamišljate ajkulu sa oštrim zubima ili lava. Ali u stvarnosti, uticaj ovih životinja je beznačajan u poređenju sa uticajem ljudi.

Broj vrsta kičmenjaka koje ljudi koriste za ishranu ili trgovinu je do 300 puta veći od broja plena koji se lovi od strane jaguara, 80 puta veći od broja plena koji love lavovi i 113 puta veći od broja plena koji lovi velika bela ajkula.

Skoro polovina vrsta ražnjača i ptica se koristi ili trguje, što ih čini najviše eksploatisanim grupama. Gmizavci i vodozemci su najmanje eksploatisane.

Eksplozija populacije i porast globalne trgovine su poremetili ravnotežu mnogih ekosistema u korist ljudi.

Ljudska aktivnost remeti lanac ishrane na duboke načine utičući na dostupnost izvora hrane za predatorne vrste. Na primer, 30 odsto vrsta koje su plen velikih tunjeva, kao i 100 odsto vrsta koje su plen jaguara, takođe koriste ljudi.

Tim je otkrio da se oko polovine eksploatisanih vrsta ubija zbog hrane, dok se ptice, gmizavci i vodozemci uglavnom ciljaju zbog trgovine kućnim ljubimcima.

Otprilike 8 odsto eksploatisanih vrsta se lovi iz zabave ili radi trofeja.

Kako možemo smanjiti naš uticaj na druge vrste?

Postoje načini na koje možemo ublažiti naš uticaj na planetu. Smanjenje unosa mesa može pomoći. Usvajanjem veganske ishrane, osoba može spasiti oko 105 životinja godišnje.

Zaštita prirodnih staništa takođe je ključna. Podržavanje i učešće u inicijativama za očuvanje, poput uspostavljanja zaštićenih područja, rezervata divljih životinja i nacionalnih parkova, može pomoći u zaštiti staništa brojnih vrsta.

čovek kičmenjaci lanac ishrane ugrožene vrste

Preporučeno

Francuska i veći deo Evrope pod prvim velikim toplotnim talasom ovog leta

Francuska i veći deo Evrope pod prvim velikim toplotnim talasom ovog leta

Jul. 01, 2025
OPASNO: Od toplotnog talasa raste rizik od smrti širom Evrope!

OPASNO: Od toplotnog talasa raste rizik od smrti širom Evrope!

Jul. 01, 2025
Predstavljen Zeleni program saradnje nauke i privrede Fonda za nauku Srbije

Predstavljen Zeleni program saradnje nauke i privrede Fonda za nauku Srbije

Jul. 01, 2025
ISTRAŽIVANJE: Beograđani ne koriste vodu iz česme – evo i zašto

ISTRAŽIVANJE: Beograđani ne koriste vodu iz česme – evo i zašto

Jun. 27, 2025
Sarajevo GORI: Ovako visoka TEMPERATURA nije ZABELEŽENA

Sarajevo GORI: Ovako visoka TEMPERATURA nije ZABELEŽENA

Jun. 27, 2025