Od plavih horizonta do crvenih alarma: Kako smo doveli okeane do ruba propasti?

Foto: Shutterstock

Velika Britanija i Evropska unija su pred ključnim trenutkom dok određuju kvote za ribolov u 2024. godini.

Ulozi su visoki, sa pretnjom morskog kolapsa ako se prekomerni ribolov nastavi.

U krugu ekoloških izazova – od izliva nafte do zagađenja plastikom – preko trećine populacija riba u Velikoj Britaniji je prekomerno izlovljeno, a četvrtina se suočava sa “kritičnim” statusom.

Vrste poput škotskog bakalara na zapadu su na ivici, što izaziva hitne pozive Međunarodnog saveta za istraživanje mora da prekine sve ribolovne aktivnosti.

Situacija nije manje ozbiljna ni u Mediteranu EU, gde je prekomerno ribolovlje, posebno štetne prakse poput vuče mrežom po dnu, gurnulo više od 70% procenjenih zaliha izvan održivih granica.

Ova kriza nije rezultat tajnih aktivnosti već opasnog plesa između vlada i lobiranja industrije, ignorišući savete i postavljanje neodrživih granica lova radi kratkoročnih dobitaka.

Sat otkucava, između 1987. i 2011. godine, 68% godišnjih ograničenja lova za ključne EU riblje zalihe premašilo je održive granice.

Britanske vode, posebno, su “žarište” globalnog zagrevanja mora, sa posledicama po raspodelu i razmnožavanje riba.

Hitnost u zaštiti naših okeana nikada nije bila bitnija.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Dok Velika Britanija i EU određuju dopuštene ukupne ulove za 2024. godinu.

Obe strane hitno moraju obećati postavljanje granica lova strogo prema održivim granicama koje su u potpunosti u skladu sa nezavisnim naučnim savetima.

Zemlje poput Islanda su pokazale uspeh u održivom upravljanju ribolovom, nudeći plan za transformacijski pristup.

Trenutno postavljanje kvota za ribolov, često politički cirkus, moglo bi se zamisliti kao prilika za oživljavanje naših mora.

Poštovanjem našeg prirodnog sveta i davanjem prednosti budućim generacijama, pregovarači mogu odstupiti od doprinosa uništavanju naših okeana.

Uprkos našem doživljaju okeana kao beskrajnog, ne može podneti industrijsku eksploataciju.

Naknada za zaštitu i obnovu naših mora je ogromna – dugoročna radna mesta za obalne zajednice, stabilna klima, procvat morskog sveta.

Konačno, ako štitimo naš ockan, on će nas zaštititi.

Vreme za delovanje je sada.

Ekološka kriza globalno zagrevanje Klimatske pretnje morski ekosistem Očuvanje okeana ribolov

Preporučeno

Evropa u 2025. izgradila 19,1 GW novih vetroelektrana i investirala 45 milijardi evra u buduće projekte

Evropa u 2025. izgradila 19,1 GW novih vetroelektrana i investirala 45 milijardi evra u buduće projekte

Feb. 27, 2026
Kinezi razvili ekološku bateriju koja u teoriji može trajati vekovima

Kinezi razvili ekološku bateriju koja u teoriji može trajati vekovima

Feb. 27, 2026
Ministarka Pavkov razgovarala sa ambasadorkom Francuske o kapitalnim ekološkim projektima

Ministarka Pavkov razgovarala sa ambasadorkom Francuske o kapitalnim ekološkim projektima

Feb. 25, 2026
“Ugradićemo solarne panele ili toplotne pumpe”: Dodeljeni ugovori za subvencije za energetsku sanaciju u Kuli

“Ugradićemo solarne panele ili toplotne pumpe”: Dodeljeni ugovori za subvencije za energetsku sanaciju u Kuli

Feb. 25, 2026
Britanska industrija gubi bitku sa cenom struje: Skupa zelena tranzicija naspram francuske nuklearne stabilnosti

Britanska industrija gubi bitku sa cenom struje: Skupa zelena tranzicija naspram francuske nuklearne stabilnosti

Feb. 23, 2026