Očuvanje rajskih plaža: Da li morski zidovi čuvaju maldivsku budućnost?

Foto: Shutterstock

Maldivi, slikoviti arhipelag u Indijskom okeanu, suočavaju se sa nesigurnom budućnošću, jer rastući nivoi mora prete njihovom opstanku.

Predsednik Mohamed Muizzu zauzima odlučan stav, odbacujući planove o preseljenju građana i obećavajući da će se suprotstaviti nadolazećim talasima kroz ambicioznu akciju rekultivacije zemlje i izgradnju uzdignutih ostrva.

Predsednik, tražeći strano finansiranje od gotovo €500 miliona, vizionarski predviđa samodovoljnost u odbrani od izazova koje donosi klimatske promene.

I dok Muizzuova vizija odbacuje ideju da Maldivci postanu ekološki izbeglice, brinu zabrinutosti.

Ekološke i pravačke grupe upozoravaju da predloženi zidovi nalik tvrđavama i projekti rekultivacije mogu pogoršati rizike od poplava.

Oko 80% zemlje visi manje od metra iznad nivoa mora, što predstavlja značajan izazov, posebno ako se uzme u obzir da turizam čini skoro trećinu ekonomije.

Maldivi, destinacija za luksuzni odmor, suočavaju se sa opasnošću da postanu neupotrebljivi od kako je bivši predsednik Mohamed Nasheed upozorio pre 15 godina.

Međunarodni panel za klimatske promene (IPCC) dao je uzbunu 2007. godine, predviđajući virtualnu neupotrebljivost do kraja veka s porastom nivoa mora.

Sadašnja stvarnost uključuje oskudicu sveže vode, jer povišeni nivoi soli prodiru u zemlju, čime se tradicionalni izvori vode čine neupotrebljivim.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Predsednik Muizzu vizualizuje prostrane morske zidove koji kategorizuju rizična područja kao sigurna ostrva, ali sumnje perzistiraju, posebno u vezi sa sudbinom ikoničnih plažnih ostrva koja su ključna za turizam.

Glavni grad, Male, već jedno od najgušće naseljenih područja na svetu, suočava se sa izazovima smeštanja rastuće populacije u ograničenom prostoru.

Projekti rekultivacije, koje predvodi Muizzu, proširili su zemlju za 10% u poslednjih četiri decenije, sa projektima poput Hulhumale koji su udvostručili površinu Mala.

Međutim, izveštaji Human Rights Watch (HRW) sugerišu da brzina projekata rekultivacije često zaobilazi ekološke propise, povećavajući rizik od poplava i štete za zajednice na ostrvima.

Kritičari, uključujući Ahmeda Fizala iz Marine Journal Maldives (MJM), izražavaju zabrinutost zbog potencijalno nekritične upotrebe plitkih laguna za rekultivaciju, postavljajući pitanje pravog troška i ograničenja takvih nastojanja.

Pred licem predstojećih ekoloških izazova, Maldivi se nalaze na raskrsnici, boreći se s delikatnim balansom između samodovoljnosti, ekonomske održivosti i očuvanja životne sredine.

Svetska javnost posmatra ovaj idilični raj kako plovi turbulentnim vodama klimatskih promena.

klimatske promene Maldivi Melioracija Morski zidovi održivost

Preporučeno

Ostvarenje punog potencijala solara na krovovima u Srbiji pokrilo bi petinu proizvodnje struje

Ostvarenje punog potencijala solara na krovovima u Srbiji pokrilo bi petinu proizvodnje struje

Apr. 10, 2025
Evo koliko u Srbiji košta ugradnja SOLARNIH PANELA

Evo koliko u Srbiji košta ugradnja SOLARNIH PANELA

Apr. 10, 2025
Konferencija Tima Švedske u PKS: Održiva partnerstva i švedska iskustva u vođenju zelene tranzicije

Konferencija Tima Švedske u PKS: Održiva partnerstva i švedska iskustva u vođenju zelene tranzicije

Apr. 10, 2025
Evropska unija će izgraditi nekoliko megafabrika veštačke inteligencije

Evropska unija će izgraditi nekoliko megafabrika veštačke inteligencije

Apr. 09, 2025
U Majnd parku u Kragujevcu predstavljeni projekti zelene tranzicije

U Majnd parku u Kragujevcu predstavljeni projekti zelene tranzicije

Apr. 09, 2025