Nestašica vode u poljoprivredi: Kako klimatske promene utiču na proizvodnju hrane?
![Foto: Shutterstock](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2023/10/5-6.jpg)
Danas, na Svetski dan hrane, stavljamo fokus na ključni resurs za proizvodnju hrane – vodu.
Međutim, klimatske promene čine ovaj zadatak sve težim.
Padavine postaju nepredvidljive, suše češće, a više temperature zahtevaju više vode.
Skoro tri četvrtine svetskog obradivog zemljišta oslanja se na kišu, a ovakvi uslovi obećavaju katastrofu.
U nastojanju da ublažimo uticaje klimatskih promena, često promovišemo “održive sisteme za navodnjavanje“, kao što je kap po kap, ali ovi moderni sistemi često crpe vodu iz rezervoara, što ima cenu – i po ljude i po planetu.
Poljoprivreda već sada stvara globalnu nestašicu vode, jer čak 70% svetske potrošnje vode ide na proizvodnju hrane.
Trećina obradivih površina suočava se sa ekstremnim stresom vode, a takva potrošnja vode često dolazi iz istih izvora kao za domaćinstva i energetske svrhe, što stvara konkurenciju za vodu za piće.
Ova konkurencija takođe produbljuje rodu nejednakost, jer često žene moraju putovati kilometrima da bi prikupile vodu, što ih izlaže opasnostima i fizičkim naporima.
![Foto: Shutterstock](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2023/10/shutterstock_525934054-650x370.jpg)
Čak i ako bismo postigli maksimalnu efikasnost sistema za navodnjavanje, to ne garantuje održivost jer može podstaći povećanu proizvodnju i ukupnu potrošnju vode.
Umesto da pokušavamo da učinimo postojeći globalni prehrambeni sistem efikasnijim, moramo razmotriti sistemsku promenu u tome ko proizvodi hranu i za koga.
Alternativni model prehrambenog sistema, koji se zasniva na saradnji, pravdi, ekologiji i kontroli zajednica, može biti rešenje.
Agroindustrije tvrde da “hrane svet”, ali broj ljudi koji pate od gladi raste, što nije problem nedostatka hrane, već problema u distribuciji i korišćenju.
Nastojimo da transformišemo globalni prehrambeni sistem kako bismo smanjili njegov vodeni otisak.
To zahteva političke promene, podršku malim farmerima i promociju biljne ishrane.
I kao pojedinci, možemo doprineti smanjenju vodnog otiska hrane putem manjeg otpada i odabirom manje zahtevne hrane za vodu, kao što su biljni proizvodi.
Zaštita prirode i vodnih resursa od uticaja industrijske poljoprivrede postaje nužnost za naše preživljavanje.
Preporučeno
![Smanjene emisije štetnih gasova za 16 tona tokom 3 meseca projekta prerade ostataka hrane](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/power-station-374097_1280.jpg)
Smanjene emisije štetnih gasova za 16 tona tokom 3 meseca projekta prerade ostataka hrane
![Niža cena putarine za električna vozila u Srbiji](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/electric-car-4276419_1280.jpg)
Niža cena putarine za električna vozila u Srbiji
![Negativno nadmetanje na aukcijama loše za razvoj energije vetra na moru](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/sea-6297625_1280.jpg)
Negativno nadmetanje na aukcijama loše za razvoj energije vetra na moru
![Stabilni prinosi uz manji karbonski otisak](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/07/agriculture-8275498_1280.jpg)
Stabilni prinosi uz manji karbonski otisak
![Ministarka Đedović Handanović na savetovanju “Energetika 2024”: Jačanje struke temelj budućnosti energetskog i rudarskog sektora](https://greennews.rs/wp-content/uploads/2024/06/djed-scaled.jpeg)