Koliko uspešno se drveće adaptira u odnosu na klimatske promene?
Dok se svet zagreva, a klima menja, život na Zemlji će migrirati, adaptirati se ili izumreti. Decenijama unazad, naučnici primenjuju specifičan metod za predviđanje kako će se neka vrsta ponašati tokom ovog perioda velikih promena.
Međutim, novo istraživanje kaže da će taj metod, možda, proizvoditi rezultate koji su obmanjujući ili pogrešni.
Istraživači su zaključili da taj metod – poznat kao „prostor umesto vremena“ – nije uspeo tačno da predvidi kako je rasprostranjeno drvo zapadnih Sjedinjenih Američkih Država zvano žuti bor ili ponderosa bor, zapravo, reagovalo na nekoliko proteklih decenija zagrevanja.
To implicira, piše EurekAlert, da je metod manjkav i u pogledu drugih vrsta.
Istraživači su sakupili i izmerili godove tih borova širom zapadnih SAD, iz vremena čak do 1.900, i uporedili stvarni rast drveća sa načinom na koji je ono po modelu trebalo da reaguje na zagrevanje.
„Otkrili smo da metod ‘prostor umesto vremena’ pravi predviđanja koja su pogrešna u pogledu toga da li je reakcija na zagrevanje pozitivna ili negativna“, kaže Margaret Evans sa Univerziteta Arizona i dodaje:
„Ovaj metod kaže da bi žuti borovi trebalo da imaju koristi od zagrevanja, a zapravo pate zbog njega“.
Svaka vrsta, naime, zauzima svoj poželjni spektar klimatskih okolnosti. Naučnici pretpostavljaju da individue koje rastu na toplijem kraju tog spektra mogu poslužiti kao primer šta bi se moglo desiti populacijama na hladnijim lokacijama u toplijoj budućnosti.
Preporučeno
Novi energetski gigant u Banatu: Vetar iz Čibuka može da snabdeva skoro 180.000 domaćinstava
Srbija obnavlja uništena prirodna staništa: Plan je da se ponovo povežu „prekinuti“ ekosistemi
Upozorenje iz Beča: Napadi na nuklearna postrojenja postaju sve veći bezbednosni izazov
Nova solarna elektrana na jugu Srbije: Krovovi fabrike u Vranju pretvoreni u izvor zelene energije